Pretraži ovaj blog

Fiala 1895.

Franjo Fiala. Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine. GZM. Sv. 3. 1895. Str. 365-377.
◊365

Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine.


Priopćio Franjo Fiala, muzejski pristav.

Dračevica kod Proboja blizu Ljubuškog.


Godine 1893. konštatovao sam na livadnoj parceli Dračevici nekoliko zidina, koje mi se učiniše, da potječu iz rimskog doba. Nađeni u najbližoj okolini ostanci, koje sam u "Glasniku zem. muzeja" 1893. opisao pod "Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine", bitno me utvrdiše u mome mišljenju. Narod ono mjesto, gdje se razvaline nahode, naziva "Crkva svete Ruže". Prekopavanje na tome mjestu god. 1894. iznijelo je ove rezultate (vidi nacrt slika 1.).


Slika 1.

Na daljinu od 30.6 m bijahu dvije zgrade sa zidinama jednakog pravca jedna spram druge, tako da bi se prostor među njima mogao smatrati neke vrste dvorištem. Sjeveroistočna razvalina, kojoj temelji bijahu prema zdanju od 26 m dužine n 11 m širine, pokazivala je u svojoj nutrašnjosti samo početak poprečnog zida. Debljina zida od prostog lomljenog kamena bijaše 0.5 m, na nekojim mjestima viđahu se tragovi naljevenog poda. Krov je bio pokriven crijepom. Predmeta je malo nađeno u toj zgradi; fragmenti od crveno pečenih posuda, građenih na točilo, stakleno iverje, željezni čavli i dva rimska broncana novca s nečitljivim pismom karakterišu postanje te zgrade. Na jednom komadu nađenog crijepa vidio se je pečat "PANSIANA", koji se tako često u Hercegovini nahodi.

Druga zgrada, koja se naspram ove prostire u dužini fronte od 63 m, sastoji od 39 m dugog i 12 m širokog srednjeg zdanja i od dva krila s obje strane. Ali lijevo krilo nije sasvim otkopano, jor se zbog jedne šumice, koja je privatan posjed, rad na onoj strani nije mogao nastaviti. Uspravne zidine bile su u cijelom zdanju očuvane do visine od 1.75 m i sastojahu od lomljenog kamena, uzidanog◊366 lijepom, među kojim tamo amo bijaše po koja cigla. Krov bijaše od crijepa. Od cigle nađena je mnoga sa biljegom "PANSIANA", a samo na jednoj bijaše "CAII TITI HERMEROTIS".

Srednje zdanje bijaše razdijeljeno na šest jednako dugih prostorija, od kojih su dvije široke 8 m, ostale 6.8 m, 4.5 m, 4.3 m i 3 m. Četiri očuvana ulaza bijahu 2.6 m široka. Druga, treća i četvrta prostorija, s lijeve strane računajući, imale su naljeven pod, dok je u ostalih bio naboj. Lijepu ili šaru po zidovima ne bijaše traga. Širina 63 m dugačkog glavnog zida bijaše 0.7 m, ostalih 0.5 m.

Najviše ostanaka nađeno je u one tri prostorije s naljevenim podom.

Dosta se je našlo oruđa ratarskih i kućnih sprava, od kojih su glavne prikazane na tabli I. Nađeno je: 3 željezna vincilijerska noža, tab. I., sl. 1. i 2., 2/3 nar. vel. kako se u vrlo srodnu obliku još danas nahode u naroda u Hercegovini, 3 željezna srpa, tab. I., sl. 5. i 6., 2/3 nar. vel., 1 željezne nožice za striženje ovaca, tab. I.,◊367 sl., 17 2/3 nar. vel., komad željeza, kovanog na oblik spajala (Löthkolben), tab., sl. 3., 2/3 nar. vel., željezni požarač, tab., I., sl. 10. 2/3 nar. vel., dubač (Hohleisen),tab. I., sl. 11., 2/3 nar. vel., žličast svrdao, tab. I., sl. 8., 2/3 nar. vel., dlijeto, tad. I., sl. 16., 2/3 nar. vel. 3 željezne lopate s držalima, tab. I., sl. 14. i 9., 2/3 nar. vel., željezna kuka, tab. I., sl. 7., 2/3 nar. vel., 7 željeznih kravljih praporaca (Kuhschellen), 6 željeznih noževih oštrica različitog oblika, 2 željezna kopljana šiljka, tab. I., sl. 12., 2/3 nar. vel., 2 željezna sjekača, tab. I., sl. 13., 2/3 nar. vel., 4 željezna rimska ključa, čavlovi različitog oblika, kuke, različito željezno iverje.

Bronca, većinom nakita nađeno je ovo: fibula sa šarnijerima, na oblik strijele s lučastim glavicama, pregnuta fibula, 4 obične fibule sa šarnijerima, jedna fibula s brnjicom, tab. II., sl. 8., 1/1 nar. vel., fragmenat okruglog plohastog zrcala, bočka, tab. II., sl. 10., 1/1 nar. vel., 2 tutula, tab. II., sl. 9., 1/1 nar. vel., 2 dugmeta, brnjica s remena, tab. II. sl. 2., 1/1 nar. vel., fragmenat nekog nakita, tab. II., sl. 15., 1/1 nar. vel., 2 rimska ključa, 2 čavla s okruglim glavicama i jedan nakitni komad, kome se ne zna za što je služio, tab. II., sl.11., 1/1 nar. vel.

Nakitu valja još pribrojiti dvije crne, narebrene, dvojako probušene staklene paste, tab. II., sl. 12., 1/1 nar. vel., fragmenat narukvice od crne paste i jedan ovalni, brušeni kalcedon.

52 nađena broncana novca stranom pripadaju carevima Antoninu Piju, Galijenu Probu, Maksimijanu, Maksenciju, Konstantinu II., Konstanciju II. i Julijanu II., stranom im se pismo više ne može raspoznati.

Na kraju inventara nađenih predmeta valjalo bi još napomenuti oveće množine fragmenata ilovastog suđa tipične rimske provincijalne tehnike, različitih rbina staklenog suđa, ljuštura (ostrea, pecten, murex) i kosti običnih domaćih životinja.

Što se tiče pitanja, kakoj su svrsi služile iskopane zgrade, valja unaprijed spomenuti, da na samome mjestu nije mogla biti oveća rimska naseobina, jer su Bigeste (Humac) jedva 2 kilometra zračnom linijom odonud. Po mome sudu imamo tu pred sobom samo dependenciju Bigesta, seosko boravište s većim gospodarstvenim zgradama, kako ih se u okolini rečene naseobine poviše nahodi (Proboj, Hrašljani Kutac, Ljubuški). Jednostavan, gotovo surov način gradnje, do tri okrugla stupa bez ikakvog arhitektonskog ukrasa i mnoge gospodarstvene sprave, koje su nađene u različitim prostorijama, kanda potvrđuju izrečeni nazor.◊368

Građevine su propale požarom. Krovni crijep bio je gotovo sav nagaren, na željeznim stvarima viđali su se tragovi intenzivne žege, a mnogi novci bili su staljeni u grumenje. Sudeći po najmlađem nađenom novcu (Julijan II.), razorena je zgrada od prilike u drugoj polovici četvrtog vijeka po Hr.

O natpisima, nađenim nedaleko od nahodišta prama Proboju i oko Ljubuškoga, dobio sam od moga prijatelja, dra. K. Pača (Patsch) ove primjedbe.

1. Nađeno na polju I. Tomića u Proboju, sada u zemaljskom muzeju. Ulomak desnog gornjeg ugla vapnenaste ploče; nad okvirenim ispisanim poljem optočen trouglast zabat s rozetom u sredini; u uglovima lijevo (odlomljeno) i desno od pošljednje polovice palmeta u relijefu; nad trokutom oštećen šljemenski akroterion; visina bez akroteriona 0.35 m, s njime 0.43 m, širina 0.35 m, debljina 0.18 m. Dobra pismena. Slika 2.


Slika 2.

Nadgrobni spomenik nekog .... nius .... mus ....

2. Nađeno na hrpi kamenja u Dračevici. Dva kamenita ulomka, koji jedan drugome pristaju, od ljevog okrajka vapnepaste ploče; lijevo okvir očuvan; visina 0.33 m, širina 0.26 m, debljina nejednaka, najveća 0.11 m; dobra pismena. Slika 3. Dônji je dio već objavljen u III. dijelu "Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und Hercegovina" str. 283., ali pogrješnim načinom "sa desne obale Trebižata kod Humca" kao nahodišta.


Slika 3.

Red 2. Drugo pisme mora da znači kraticu; kad bi pripadalo ispisanoj riječi, onda bi se ostanci onih pismena, koja slijede, morali održati na površini desno od P.

Red 3. kao da bi trebalo ovako popuniti:

.... ac[tar(ius) co]h(ortis) p(rimae) ..... sti[p(endiorum) ...] vi[xit an]n(os) X.....

O činu jednog aktuara isp. P. Kauer (Cauer) E.E. IV., str.429.◊369

U redu 2. može biti da је coh. 1 Lucensium .... nazvana coh. Belgarum, pošto su oba odjeljenja bila u posadi u Humcu—Bigestima, gdje je blizu Dračevica.

3. Nahodište na polju J. Miličevića u Humču, sada u manastirskom muzeju u Humcu. Uokolo odlomljeni ulomak vapnenaste ploče, visina 0.173 m, debljina 0.145 m; slika 4.

.... coh(ortis) ... tur(ma?) Ne[potis?? stip (endiorum) ...] ann(orum) XLV .... t(estamento) [f(ieri) i(ussit). I]n fr(onte) [p(endes)? ...., in a(gro) p(edes) ....].


Slika 4.

4. Nahodnšte Kutac, kod kuće Alije Sadikovića. Lijeva strana vapnenaste ploče, gore okvir očuvan; visina 0.4 m, širina 0.35 m, debljina 0.16 m, površina mjestimice oštećena; debelo oličena, bijaše u kući Osmana Mesihovića uzidana. Sada u zemaljskom muzeju. Slika 5.


Slika 5.

U С. III 8494 s neknm razlikama. Red 1. Pred Т možda se raspoznaju ostanci оd Е. Red 2. Da li je poprečna crta očuvana u TVR, mučno je reći, jer je kamen oštećen.

Red 3. Možda bi se mogle nazirati i druge haste od М, isto tako hasta od A, što slijedi.

Red 4. osobito je stradao; kad sam kamen još jednoć razmotrio, uklonivši vapnenu koru, mišljah s Hiršfeldom (Hirscfeld), da sam iza XXV našao tragove od V/LLR.

Red 5. Pred T možda još ostanci od E. Između A i M se sada slabo vidi tačka.

D(is) M(anibus) .... e]ti, eq(uitis) coh(ortis) I [Belg(arum)] tur(ma) Valeri, (nat(ione)j Delm(ata) an[n(orum) ...., stip(endiorum)] XXV. [Va]ler(ius) [....e]t Valeria M[axima? et M]amilia Inge[nua ....

Hiršfeld popunjuje u 6. redu et f]amilia inge[nua. U redu 2. popunio sam ja Belg (arum), jep se po svoj prilici isti Decurio Valerius Proculus spominje na dva kamena ove kohorte. С. III 8762 i 9739.

Kohorta je bez sumnje godine 173. po Hr. bila u Humcu; isp. С. III 8484.

Grude.


U okolici toga mjesta, koje leži u ljubuškom kotaru, nekoliko je puta nađeno ostanaka rimskih naseobina. Na obroncima "Gradine" usred sela, razvaline s površinom od 1000 m2 po prilici, s temeljnim zidanama uzidanim lijepom i rimskom opekom, splavljivaju se za velike kiše rimski novci, nakiti i pokućstvo. Ovdje ćemo u kratko◊370 spomenuti malu seriju takih nahođaja, koja je dospjela u zbirke zemaljskog muzeja. Tab. II., sl. 3., srebrna fibula na obluk sa šarnijerima, 1/1 nar. vel., održana u fragmentima. Srebrna fibula sa šarnijerima, stremenka na oblik ptice, tab. II., sl. 13., 1/1 nar. vel. (sličan je komad nađen u Rotimlji, kotara stolačkog); fragmenat ručice od ljevenog bronca, kraj se svršava delfinovom glavom, tab. II., sl. 14., 1/1 nar. vel.

Mostarsko blato


Na parceli jedne oranice na južnom kraju toga periodičkog jezera našao je jedan seljak pri oranju u slici 6., u nar. veličini prikazani objekat. To je ručica neke rimske posude od ljevenog bronca. Dônji kraj nastavka prikazuje muško poprsje s varvarsko-azijskom nošnjom i na taj način uređenom kosom. Gornji dio ručice izvinut je na vlasi na glavi, od kojih je trojim gužvama odvojen, u oštrom kutu. Motiv je taj dosta običajan u rimskih vrčeva s ručicama, u italskih i njemačkih nahođaja viđaju se tome mnoge analogije.


Slika 6.

Dretelj


Prigodom kopanja nekog jarka za drenažu iskopana je u selu Dretelju na željezničkoj pruzi između Mostara i Čapljine rimska ilovasta lampica; da li i ona pripada kakvome grobu ili ne, ne umjedoše radnici više da reknu. Zanimljiva je dekoracija uljenke, ona prikazuje vrlo nevješto izrađenu ribu, slika 7., 2/3 nar. vel. Simbol ribe je starokršćanski, te bi po tome ta lampica bila jedan od onih rijetkih spomenika, koje je varvarsko bjesnilo poštedjelo u našoj zemlji.


Slika 7.

Stolac


Prekopavanje godine 1894. i 1895. išlo je za tim, da nadovezujući na prekopavanje pređašnjih godina otkopa dalje dijelove◊371 rimske varoši. Sondiranjem blizu prijšnjeg mjesta prekopavanja na parceli Ahmeta Obradovića blizu katoličkog župnog doma tik puta iz Stoca u Njivice naišlo se na više građevina, koje su onda posve raskopane. Osnova triju malih zdanja vidi se na skici slika 8. Najmanje, 5 m dugo i 3.9 m široko zdanje s ulazom širokim 1.5 m bilo je uzidano od lomljenog kamena, u kome je tamo amo bilo pomiješano opeke; zidovi su upoprijeko debeli 0.5 m i održani su u visini od 1.7 m.


Slika 8.

Pod je bio naljeven lijepom, a na lijepu, kojim je bio ožbukan zid, vidjeli su se tragovi šare, crveno zaokvirenih polja. Od naročitih nahođaja valja napomenuti dva koluta od broncane žice, ulomke od olovnih cijevi, više novaca (bronc) Constancius II i Jovianus.

Dva fragmenta okruglih stupova od vapnenca, koji su također nađeni u ruševini, čini se da su samo slučajno onamo dospjeli, jer ne pristaju uz arhirekturu zgrade.

Druga zgrada, 11.5 m duga i 7.3 m široka, očuvana u uspravnim zidinama do visine od 1.4 m, pokazuje istu građevnu konštrukciju, kao i ona prva. Broncana brnjica, tab. II., sl. 1., 1/1 nar. vel., broncana rozeta, tab. II., sl 4., 1/1 nar. vel., fragmenat broncane okovice, tab. II., sl. 5., 1/1 nar. vel., broncani zaponac od pojasa, tab. II., sl. 6., 1/1 nar. vel., množina broncanih novaca iz doba careva od Galijena do Valentijana I., ulomci od staklenih i ilovastih posuda, mnoštvo klinaca, zagvozdica i okovica od željeza, kao i dva razbijena žrvnja od ručnih mlinova, to je, što je nađeno od rukotvora.

Treća kuća, 9.3 m duga i 5.5 m široka, odlikovala se je znatnom debljinom zidova 0.95 m i vrlo primitivno i površno uzidanim zidinama. Zidovi su sasvim priprosto bili ožbukani, pod bijaše naljeven lijepom; osim nekoliko broncanih novaca Konstantina I.◊372◊373 i Konstancija II., nadalje različitih klinaca i zagvozdica nije ništa nađeno. Na jednom krovnom crijepu vidio se je pečat ... OLON .. možda SOLONAS ili SOLONATE, tip, koji se često nahodi na dalmatinskoj obali i na obližnjim ostrvima.

Ako se dvije naprijed prikazane zgrade smatraju kućama, onda je treća mogla služiti kao samo kao spremište ili gospodarstvena zgrada.◊374 Možda sve te ubikacije pripadaju kupkama, što su bile za 60 m odonud, pa su to možda bili stanovi i gospodarstvene prostorije onog osoblja, što je služilo u kupkama.

Četvrti objekat stolačkih iskopina bijahu malo prije spomenute kupke. One čine nepravilan poligon od 20.4 m najviše dužine i 11.1 m najviše širine (slika u tekstu 9.).


Slika 9.

Podjela na caldarium, tepidarium i frigidarium lijepo se raspoznaje. Ispred 6.75 m dugog i 3.2 m širokog kaldarija ima 1.3 m dugo i 0.58 m široko grijalište, koje je iznutra obloženo 0.15 m debelim pločama od pješčenjaka. Hipokauste nose 45 cm visoki stupići, svaki uzidan od šest okruglih opeka. Strop te prostorije bio je ukrašen zidnim šarama, a zidovi bijahu obloženi mramornim pločama. Rukotvora u ruševini nije nađeno nikakvih.

Ukraj kaldarija ima prostor, odvojen od tepidarija; ovaj od njega doduše nije bio pregrađen zidom, ali se po tome, kako nema mozajika, mora smatrati zasebnim prostorom, možda za odijevanje.◊375

Ukrasom je u tepidariju bio divni, na žalost slabo očuvani mozajik, slika 10.


Slika 10.

Sredina po nazoru mome i moga prijatelja dra. Pača prikazuje labirinat s poprsjem Minotaurovim, spoljašnje polje rečenog mozajika prikazuje zid, koji u sredini kvadratičnih stranica ima ulaze, a na uglovima je flankiran sa četiri kule. Unutrašnje polje zaprema geometrički labirintski motiv, dok je u srednjem polju od 38 cm premjera Minotaurovo poprsje, slika 11. Taj tehnički savršeni mozajik sastavljen je od crnih, sivih, mrkih i bijelih kamečaka.


Slika 11.

Oko opisanog ovdje središnjeg polja vio se je primitivan geometrijski zapleteni ornamenat. Podloga mozajiku bijaše debelo naljeven beton. Frigidarium, koji se sastojao od 1.1 m široke i 1.4 m duge kopanje, obložene pločama od pješčenjaka, leži za 0.34 cm dublje nego tepidarium. Kanal za odvađanje vode vodi od kopanje poprijeko kroz tepidarium ispod betonskog sloja na dvor. Bijaše uzidan od lomljenog kamena sa naljevenim lijepom i obložen pločama od pješčenjaka. U samom tepidariju bijaše otvor za otjecanje u kanalu ostavljen, koji je bio pokriven 72 cm dugim, 54 cm širokim, 17 cm debelim, probijenom rozetom ukrašenim kamenom, slika 12. Rukotvori, nađeni u tepidariju, bili su neznatni.


Slika 12.

Relativno još najznamenitiji bijahu nađeni novci, među ovima su jedan Dioklecijan, 16 Konstancija I., jedan Valerije, četiri Licinija I., šest Konstantina II., jedan Delmata, 16 Konstancija II., jedan Julijana II., jedan Valentijana I., 28 ih se radi prejake oksidacije nije moglo odrediti.

Osim toga još je nađeno: jedan željezni rimski ključ, dug 72 mm, jedna ovalna zelena gmiza, jedna crna emaljna bobica s ukrasima od bijelog stakla, mavena gmiza na oblik šesterobride prizme, probušene na tri mjesta, broncana plojka od okovice na oblik kolutića s ostruge sa dvije zagvozdaste kuke otraga, broncana okovica duga 70 mm, fragmenat broncanog žigala (kirurgički instrumenat) i fragmenti ilovastih posuda i balsamarija. Uspravni zidovi kuupke bili su očuvani do 1.3 m visine; ta se kupka broji u najveće zgrade, koje su dosele nađene u Stocu.


Tabla I.


Tabla II.