Pretraži ovaj blog

Radimsky 1896.

Vaclav Radimsky. Ostanci rimske ciglane i ciglarske peći u Sarajevu. GZM. Sv. 1. 1896. Str. 109-112.
◊109

Ostanci rimske ciglane i ciglarske peći u Sarajevu.


Napisao pok. rudarski satnik Vjenceslav Radimski.

Prigodom jednog povjerenstvenog lokalnog izvida opazio je gospodin građevni savjetnik Hans Kelner prije tri godine po prilici ispod kamenoloma općine sarajevske i onog brijega, kojim se kamen spušta u dô, dakle u blizini ciglane na lijevoj obali Miljacke, koja i danas radi, rasute fragmente rimske opeke. Kad sam na njegovo kazivanje o tome otišao na dotično mjesto, našao sam s obje strane u bokovima uz jarak, kojim se po željeznim tračnicama materijal iz kamenoloma, pa također iz obližnjeg mlina za drobljenje šljunka vozi u varoš, množinu fragmenata cigle. Bijaše to pretežno tipični rimski krovni crijep, - žmurnjaci i šuplji crijep, - izmiješan s rimskom zidnom ciglom.

I zemlja, izbačena iz jarka, bila je toga puna, te mi je pošlo za rukom ondje naći nekoliko većih ulomaka žmurnjaka s utisnutim, duguljasto pravokutnim pečatima. Ti su pečati bili sasvim izlizani i samo na dvama mogao se je ponešto razabrati početak imena. O tome izvješćuje gospodin dr. Karlo Pač ovo.

"1. Ulomak dônje strane jednog žmurnjaka, pečenog s pijeskom blijedo-crveno. U jednoj udubini odskočena slova, okvirena pravim crtama. Veoma izlizana. Visina 0.21, širina 0.22, debljina 0.035. Visina okvira 0.03, širina 0.1. Sada u muzeju.


Slika 1.

Desno se vide vrlo slabi tragovi pismena, ali se ne mogu protumačiti. Cigla je privatna. Kao ime, koje ovdje može da pristaje, našao sam samo pod monakovskom vasa cretacea С.I.L. III 6010 69 CONATIV//.◊110

2. Ulomak s dônje strane jednog žmurnjaka; bolji materijal nego pri br. 1; crveno pečen. Visina 0.17, širina 0.23, debljina 0.03; visina okvira 0.03, širina 0.13. Sada u muzeju.


Slika 2.

Pokvasivši opeku učinilo mi se, da sam vidio naznačene ovdje ostanke pismena. Svakako je ovdje bilo isto ime, kao na br. 1."

Pokušanim prekopavanjem ukraj vrata ograde oko mlina za šljunak nađeno je naslagano opeke na više nego 30 cm debljine, koja je mahom sastojala od prepečenog šupljeg crijepa. Taj crijep nije mogao biti upotrebljavan za pokrivanje kakog zdanja, jer su svi komadi vrlo iskrivljeni, te su to očevidno iskvareni komadi, izbačeni iz jedne ciglane. To se potvrđuje i time, što među tim žljebastim crijepom nije nađen ni jedan žmurnjak. Rimski su se krovovi naime tako pokrivali, da bi se preko žljebova po dvaju žmurnjaka, koji su bili jedan do drugoga, polagao šuplji crijep, pa se za to pri rimskim zdanjima te dvije vrste crijepa vazda nalaze izmiješane.

Drugi razlog, koji me je naveo te mislim, da je na rečenom mjestu bila rimska ciglana, taj je, da ni na kojoj od rasutih zidnih cigala nije bilo ni traga lijepu ili kreču.

Da li se je u toj ciglani pekla cigla za rimsku naseobinu na vrelu blizih Ilidža, kako to biva za današnje kupke Ilidže, ne može se dakako u tvrdo reći, ali je vjerojatno.

Svakako su već i u rimsko doba stajale zgrade na zapadnom kraju današnjeg grada Sarajeva, jer sam ja u zemlji, izbačenoj pri kopanju podruma zgrada mirovinske zaklade, uz desnu obalu Miljacke, blizu Ali-pašine džamije, u mrkom, naplavljenom sloju, a u dubini od 1 m po prilici našao komadić zidnog lijepa s karakterističnom pompejanskom bojom, koji je očevidno splavljen s brijega, koji se sjeverno otuda uzdiže. Nadalje su sjevero-istočno od tog mjesta uz lijevu obalu potoka Koševe u Derebojskoj ulici pri gradnji kuće gospodina arhitekta Paržika nađeni komadi rimskih žmurnjaka.

To je potonje mjesto u dolini rečenog potoka, dosta podaleko od glinastih brežuljaka na desnoj obali potoka, tako da se ovdje mora nazrijevati ne ciglana, nego ostanci nekog zdanja.

Pri iskopavanju podruma za rečenu zgradu mirovinsko zaklade blizu Ali-pašine džamije nađeni su nadalje godine 1891. ostanci◊111 rimske zgrade, podignute od cigle, na koje nam je po svojoj prijaznosti svratio pažnju gospodin građevni savjetnik Kelner.

Taj je podrum bio iskopan u mrkom, pepelom vrlo izmiješavom naplavljenom sloju do blizu dva metra duboko, pri čemu je na dnu podruma iskopan u slici 3. s orijentiranjem na sjever prikazani temelj jedne peći. Očuvani građevni ostanak bio je istočno-zapadno još 2.4 m dug i sjevero-južno 2.2 m širok. Sastojao je od temelja, visokog 36 cm, kroz koji su od istočne strane išla dva, gotovo trouglasta paralelna uzdužna kanala. Ali ti kanali nijesu prolazili skroz, nego su se zaustavili kod stupa b. Po širini išla su kroz taj temeljni zid tri poprečna kanala c, c1 i c2, koji su na sjevernoj a isprva bez sumnje i na južnoj strani bili zatvoreni. Zapadni od ovih poprečnih kanala, c, bijaše 25 cm širok, oba ostala bijahu svaki širok po 10 cm. Zapadni dio temelja bio je preložen sa dva reda cigle, isto tako bila su nad poprečnim kanalom c četiri pločaste opeke, svaka po 42 cm duga, 28 cm široka i 9 cm debela, nego obje spoljašnje bijahu polomljene.


Slika 3.: Presjek m n. Pogled o p. Tlocrt

Nasred svoje dužine imala su ta četiri krovna crijepa na svakoj strani po jedan izrez u vidu polovice šesterokuta, tako da bi između svaka dva crijepa, kad bi se rastavili, ostala po jedna šesterougla praznina od 7 cm, premjer e, koja je praznina s poprečnim kanalom c, i po ovom s uzdužnim kanalima a komunicirala. Valjda su negda cijeli kanal c i isto tako oba poprečna kanala c1 i c2 bili preloženi sličnim izrezanim opekama. Ako je taj nazor istinit, onda bismo◊112 rečeni građevni ostanak mogli smatrati temeljem i tlom finije peći, valjda lončarske ili sl.

Uzdužni kanali a i a1 bili bi onda ognjevni kanali, koji su vruće plinove privodili poprečnim kanalima c, c1, i c2. Iz tih poprečnih kanala uzlazili bi nadalje plinovi, pojednako povrh cijele površine razdijeljeni, kroz otvore e u pravu, preloženim ciglama zatvorenu peć, koja je valjda iznad njih bila. Svrsi pojednako razdijeljene vrućine iz peći odgovaralo bi i to, što je zadnji kanal c širi, nego oba prednja c1 i c2, jer su plinovi u prvi ipak već nešto ohladnjeli ulazili.

Za preostatak ciglarske peći ne bih ja cijelu tu uredbu, i no gledeći na njenu zapletenost, već za to držao, što presjek obaju ogrijevnih kanala a i a1, zajedno jedva da ima 0.1 kvadratnog metra, te su oni mogli valjati samo za malu peć.

Na svaki pak način biće da je ta peć služila kakvoj ilovastoj industriji, jer sam na zidu spram zemlje, izbačene iz podruma jasno vidio presjeke više hrpa obrađene ilovače, kojima su se konture pri njihovoj otvoreno žutoj masti jasno isticale iz naplavljenog iznad njih garavog kulturnog sloja.

Na kraju naročito još napominjem, da je u izbačenoj pri kopanju podruma zemlji oko toga građevnog ostanka bila množina fragmenata rimske opeke, ali nikada znaka ne bijaše, iz kojeg bi se moglo izvesti, da je tu negdje u blizini bila kakva zgrada.