fiala1893prilozi

Fiala, F. (1893). Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1), 145-159. ◊145

Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine.


Priopćio pristav bos.-herc. zemaljskog muzeja, Franjo Fiala.

I. Rimske razvaline u Gracu.


Po kotlini kod Posušja u sjeverozapadnoj Hercegovini svuda se vigjaju ostanci nekadašnje rimske naseobine. Blizu mjesta Gorice, Vinjana, Batina, Posušja i Graca više puta su nagjeni rimski grobovi, natpisi i podori zgrada. Najveći i relativno najbolje očuvani rimski podor na jednom je◊146 brijegu iznad župničke kuće u mjestu Gracu, koja leži na jugoistočnom kraju posušačke kotline pri dnu brda, što su opasala tu kotlinu. Taj brijeg stanovnici gradački nazivaju i Gradinom. Slika 1., Fig. 1 prikazuje tlocrt razvaline, kako je od prilike sačinjen. Presjeci izvedeni u pravcima AB i CD tlocrta prikazani su u istoj slici, Fig. 2 i 3. Na tlocrtu debljim linijama markirani temeljni zidovi te zgrade održani su danas samo još u jezgri svojoj, u debljini od 0.6-0.8 m, a u visini od 0.4-0.8 m po prilici; tesanoga kamenja, kojim su bili obzidani, nema nikako, jer su ga mještani za prijašnjih vremena upotrijebili za gradnju svojih kuća. Materijal je u tim zidinama obično pravilno tesan vapnenac; veoma čvrsti lijep vrlo je ispremiješan komadićima opeke. Ulaz je, sudeći po stepenicama, koje su još do pred 4 godine postojale, bio s jugozapadnog pročelja.


Slika 1.

Rečene stepenice, od kojih sam još godine 1888. imao prilike vidjeti kamenite stube, vodile su na sjeverozapadnoj strani brijega u širini od 4 1/2 m po prilici u neko, 5 m široko, terasi slično predvorje na sjeverozapadnoj strani. Od tuda kanda je nastavak stepenica vodio do druge, od prilike 9 m više terase i dalje k ulazu u zgradu.

Iznad ovog podora, na povoru brijega, plitkim zasjekom razdijeljenu, vide se ostanci utvrde, koja je, po njenoj gradnji sudeći, svakako rimska. Narod je zove "Kulinom". Zaravanak na glavici jajolike je podobe i ogragjen zidom, uzidanim lijepom. Zidine, koje mjestimice još dopiru do 1 m visine, uzidane su od lomljena kamena lijepom, u kome su pomiješani komadići opeke.

Dugi premjer utvrde iznosi 100 m, poprečni premjer 70 m. Na sjevernoj strani vidi se trag velikim vratima; na južnoj strani uzdiže se zemljana humka, koja pri temelju mjeri 30 m i visoka je 11 m, te na vrhu nosi ostanke četverouglastog nekog zidanog zdanja. Oni sastoje od zida, zidana lijepom od lomljena kamena, te je po kazivanju nekih seljaka još do pred 10 godina taj zid imao visinu odrasla čovjeka; danas se jedva 1/2 m visoki ostanci uzdižu iz ruševine. Na sjevernoj strani toga brijega, ondje gdje ograda vodi preko njega, ima malen, 1 m širok ulaz.

Slika 2., Fig. 1 prikazuje tlocrt rečene utvrde, slika 2., Fig. 2 prikazuje Gradinu i Kulinu s okolnim zemljištem u prosjeku.


Slika 2.

Prigodom pregledanja tih prostorija u maju 1892., prekopavano je ponešto za pokus kako na Gradini tako i na Kulini, te je tom prilikom izbio ovaj rezultat.

Na Gradini pretražene su samo i raskopane tri male hrpe ruševine, od kojih je jedna bila na najgornjoj terasi, a obje druge u temeljnim zidinama zdanja.

Na tim hrpama ruševine udari mi u oči nekoliko glatkih ulomaka od stupova, kao i fragmenti od direka bez dekoracije.◊147

Pri raskopavanju nagjeno je od dekoriranih arhitekturnih komada ovo: Jedan dekorirani komad direka, slika 3.;


Slika 3.

ulomak od glavice, koji prikazuje orla, tabla I., oko 18 cm2; jedna orlovska glava s komadićima olova u očištima; razni fragmenti glavica, lozom ukrašeni, tabla I., 10 do 20 cm2; kanelirani fragmenti stupova i mnoštvo glatkih komada direka, sve od sitnozrnastog vapnenca gragjeno, a pripada rimsko-korintičkom slogu.


Tabla I.◊154

Od natpisa nagjeni su ovi fragmenti:

Jedna ploča, slika 4. Visina ploče 45 cm, širina 40 cm, debljina 15 cm, Visina je pismena 70 mm, razmak redova 60 mm.


Slika 4.


Tabla II.◊155

Tabla II, slika 1.

Visina pismena 50 mm, razmak redova 25 mm.

TA
STA

Tabla II, slika 2.

Visina slova 52 mm, po karakteru pisma iz I. ili II. vijeka po Hr.


Tabla II, slika. 3.

Visina pismena 60 mm, razmak redova 30 mm.

TAE
TI

Tabla II, slika 4. ◊148

Visina pismena 40 mm, razmak redova 15 mm.


2. locus concessus?
3. [posuer]unt

Tabla II. slika 5. i 6. pripadaju nekome natpisu. Visina pismena 24 mm, razmak redova 5mm. Po karakteru pisma pripada natpis četvrtome vijeku.


1. (Pro)cilie M....
2. ... piæ C[(onjugi)]
3. N : LA
4. IA · MA

Tabla II., slika 7. visina pismena 35 mm.

O·R

Nedaleko Gradine nagjene su na jednoj njivi dvije rimske opeke, slika 5. i 6. s otiskom "Pansiana".


Slika 5.


Slika 6.

Već je za više štacija u Hercegovini utvrgjen uvoz takih opeka iz neke fabrike u sjevernoj Italiji. Od ilovastih rukotvorina nagjeno je na Gradini samo nekoliko fragmenata karakterističnih rimskih posuda, gragjenih na točilo.◊149

Na Kulini bio je pokusnom prekopavanju samo neznatan rezultat. Blizu ulaza na sjevernoj strani povučen je 3 m dugačak jarak, koji je u dubljim od 0.8 m dosegao do živca; nagjeni su samo utarci od sugja, gragjenog rukom i na točilo, ožarena zemlja i nekoliko grumenja za drobljenje žita. U zidinama, koje se uzdižu na brežuljku, što je u južnom dijelu zidom opasanog prostora, kroz duže su vrijeme rovali kopači blaga, ali nijesu, kako sam saznao od jednoga izmegju njih, našli ništa osobito, osim nekoliko utaraka od sugja.

Po razvalinama, što su u selu Gracu blizu kuda, nije dosele bilo opsežnijega prekopavanja, ali je dosta toga slučajem nagjeno i za zemaljski muzej namaknuto.

Od rukotvorina rimske provenijencije nagjeno je dosele na Gradini i po njivama u najbližoj njenoj blizini ovo:


Tabla III.◊156

Broncani šestar (šestar za redukciju); kraci su mu 18 cm dugi i ukrašeni sitnim usavaćenim kolobarčićima i punktiranim linijama; na glavi je pričvršćen klinom. Patina je lijepo zagasito zelena i sjaji se. Tabla III., slika 1.

Broncani ključ, s drškom na kraju okruglo probijenim; sjekirica mu je duga 25 mm, ključ je dug 65 mm, patina otvoreno zelena. Tabla III., slika 2.

Šiljasti željezni ključ, dug 88 mm. Tabla III., slika 3.

Broncani prsten sa nesavaćenom plojkom; patina većim dijelom sastrugana; premjer 19 mm. Tabla III, slika 4.

Željezni prsten, premjer 17 mm; u plojci mu je valjda bila obojena, folinom podložena pasta. Tabla III, slika 5.

Broncana strugalica, duga 120 mm. Tabla III, slika 6.

Fragmenat broncane okovice. Tabla III., slika 7.

Broncani šaraf, dug 37 mm. Tabla III, slika 8.

Broncana halka s ušicom. Tabla III, slika 9.

Fragmenat stremenke, koja pripada broncanoj fibuli; duljina 75 mm. Tabla III, slika 10.


Tabla IV.◊157

Komad broncanog šarnijera, savaćen i lijepom, zagasito zelenom patinom prevučen. Tabla IV., slika 6.

Lovorov list od broncanog tenećeta, 73 mm dug i 30 mm širok; zagasito zeleno patiniran. Tabla IV., slika 7.

Broncana toka; premjer plojke 28 mm. Tabla IV., slika 9.

Kotačić od bronca; premjer 12 mm. Tabla IV., slika 10.

Ulomak broncane fibule sa šarnijerima; Tabla IV., slika 8.

Šiljak željeznog koplja s povorom po srijedi; dužina 25 cm, najveća širina plojke 3 cm. Tabla IV., slika 1. 1/2 nar. vel.

Šiljak željeznog koplja s povorom po sredini, oblik lovorovog lista; dužina 22 cm, najveća širina plojke 4 cm. Tabla IV., slika 2. 1/2 nar. vel.◊150

Šiljak željeznog koplja bez povora po srijedi, dužina 18 cm, najveća širina plojke 3 cm. Tabla IV., slika 3. 1/2 nar. vel.

Željezna vješalica na oblik sidra, duga 23.5 cm. Tabla IV., slika 4. (1/2).

Željezni, strijeli sličan čavao; 85 mm. Tabla IV., slika 5.

Željezni lemeš, 12 cm dug, 7 cm širok.

Više ulomaka broncane plohe, megju njima jedan s usavaćenim pismenom A.

Staklene paste i rezani kamički za prstenje, staklena zrnca i fragmenti staklenih narukvica često su nagjeni, isto tako novci careva Hadrijana, Trajana, Gordijana III., Antonina Pija, Dioklecijana, Aurelijana, Galijena, Licinija, Galerija, Konstancija Klora, Konstantina I., Konstantina II. i Konstansa II., u rijetkosti valja ubrojiti srebrne novce republike.

Ali osim rečenih prijedmeta rimskog doba nagjeni su na njivama niže Gradine više puta prehistorički objekti, od kojih zemaljski muzej ima ove: 

broncani šuplji kelt, dužina 85 mm, širina oštrice 55 mm, slika 7. (1/2);


Slika 7.

ulomak isperene broncane guke, kojoj je na vrhu broncana plojka tako pričvršćena, da se može okretati; taj je objekat dekoriran jednostavnim linearnim ornamentima, slika 8. 1/2 nar. vel.;


Slika 8.

narukvica od broncanog tenećeta (la-tenski oblik), slika 9. 1/2 nar. vel.;


Slika 9.

špiralna halka od narovašene broncane žice, slika 10;


Slika 10.

prsten od broncane špiralne žice; slika 11.


Slika 11.◊151

Prikupivši sva opažanja i sve nagjene prijedmete, došao je pisac do ovoga mnijenja o Gracu.

Na onome mjestu, gdje je današnja naseobina Gradac, bila je nekoć rimska naseobina, na Gradini bila je oveća divotna zgrada, kojoj se danas ne može odrediti svrha; postanje joj valja staviti u 1. vijek po Hr., a propast, u IV. vijek po Hr.

Kulina nam prikazuje omanju rimsku utvrdu, koja je naseobini bila za obranu. Takvih naprijed pomaknutih utvrda ima nekoliko u okolini mjesta, tako na Krstinom brdu, na Komilovcu i Treskovcu; one sastoje stranom od jednostavnih nasipa od zemlje i kamena, stranom od zidina od lomljena kamena. Sva je prilika, da tu imamo pred sobom Epilentium zemljopisca Ravenjanina, koji on navodi uz cestu, štono vodi od Ad Libros preko Orba i Naurtius u Ad Novas (Runovići), i to kao zadnju štaciju prije Ad Novas.

To što se ostanci rimske ceste nalaze sasvim blizu Graca, pa i to, što su to najveće razvaline blizu Ad Novas, svjedoči vrlo za vjerojatnost našega suda, a prekopavanje, koje se ove godine misli u veliko onuda udesiti, možda će nam to posvema razjasniti. To je pak utvrgjeno, da je i u prehistoričko doba u Gracu bila naseobina.

II. Rimski prijedmeti nagjeni u grobovima kod Sovića.


Nedaleko sela Sovića, u ljubuškom kotaru, nagjene su prigodom poljskih radnja dvije rimske ilovaste svjetiljke i uz to nešto utaraka od sugja. Da li sada ti objekti pripadaju kakovu grobu ili su negdje slučajno ostavljeni, nije se više moglo utvrditi.

Obje su svjetiljke od terakote, uljanica (infundibulum) u obiju je okrugla, u kljunu ima samo jedna rupa za fitilj (monolychnis), ručica nema.


Tabla V.◊158

Na površini uljanice vidi se u jedne svijetiljke - tabla V., slika I, 1/2 nar. vel. - na odskok izragjena antikna pozorišna maska, a na dnu ima na sred tri koncentrična kolobara natpis "FORTIS".

U druge lampe - tabla V., slika 2., 1/2 nar. vel. - nema na uljanici nikakvog ukrasa, a na dnu joj ima nasred kolobara natpis "CRESCES".

Oba se ova natpisa često nalaze na lampama, koje su nagjene u Engleskoj, Franceskoj, Njemačkoj i u području rimske ilirske provincije(G. Wilmanns "Exempla inscriptionum latinarum" (Primjeri rimskih natpisa) Berolini MDCCCLXXIII - S. Birch "History of Ancient Pottery". London 1873.).

III. Rimski nahogjaj u Trnovu.


U selu Dejčićima, koje pripada ispostavi trnovskoj, našao je seljak Ibro Dedić, kopajući temelj neke ekonomičke zgrade, srebrnu rimsku fibulu i ulomak oštrice od noža. Fibula, slika 12., teška 23 1/2 gr, ima◊152 oblik oblučaste fibule. Priječka je šuplja, šesterobrida, te je bez sumnje na oba kraja imala glavičaste nastavke.

Slika 12.

Željezni ulomak, slika 13., potječe od jednorezog, bodežu sličnog oružja, oblik, koji je često nagjen megju rimskim nahogjajima u ovim pokrajinama.


Slika 13.

Dalje na nahodištu obiju objekata nije bilo pretraživanja.

IV. Prehistorička bakrena sprava.


Bakrene su sprave najrjegje megju prebistoričkim nahogjajima ovih zemalja. Zemaljski muzej imao je do nedavno dva komada; treći, bakrenu bradvu, nagjenu blizu jedne gradine kod sela Kosovače u zvorničkom kotaru, poslao je kotarski stražmeštar Dragičević.

Po Osbornovoj(Osborne: "Das Beil" (Brailva), Dražgjani 1887.) klasifikaciji valja je pribrojiti obliku savijenih uskih bradava. Duljina joj je 118 mm, širina oštrice 48 mm, a visina ušice 35 mm. Taj je objekat prevučen lijepom malahitno-zelenom patinom, a na oštrici vide se tragovi mnogoga upotrebljavanja. Slika 14. prikazuje tu bradvicu u dva vida u naravnoj veličini.


Slika 14.◊153

Sličan komad, koji potječe iz Pakraca u Slavoniji, pohranjen je u gradačkom muzeju, a razni analogni komadi u narodnom muzeju u Budimpešti.

V. Rimski nahogjaj kod Ljubuškog.


U Glasniku 1889. spomenuo je pisac rimski nahogjaj iz blizine Ljubuškoga, ukraj ceste u Hrašlane.

Na istom su zemljištu godine 1892. - na žalost nevješte ruke, - iskopale stvari iz jednog groba, kojim ćemo inventar, što je sada u zemaljskom muzeju, niže opisati.

Tabla VI. prikazuje slike svih objekata u 3/4 nar. vel.


Tabla VI.◊159

Slika 1. Plojka od ljevenog bronca, na kojoj je pet koncentričkih kolobara kao dekoracija, uglagjena kao ogledalo; patina crna. To je po svoj prilici ploha jednog ogledala.

Slika 2. Broncani držak uz plojku ogledala; na objektu vide se tragovi pripajanja, koji posve odgovaraju onima na ogledalu.

Slika 3. Broncana fibula sa šarnijerima, sivo-zeleno patinirana.

Slika 4. Fragmenat staklene suzne bočice.

Slika 5. Broncana stremenka, na kojoj se vide tragovi željeznog predmeta, koji je nekoć uz nju bio pričvršćen.

Slika 6. Broncana stremenka od fibule sa šarnijerima.

Slika 7. Broncana, na jednom kraju poput strugalice proširena, na drugom glavičasto udebljana sprava.

Slika 8. Fragmenat broncane ukosnice.

Slika 9. Koštana šipka.

Slika 10. Broncana halka, koja potječe sa nekog okova.

Slika 11. Gmiza, ljevena od modrog stakla, narebrena.

Slika 12. Zrno od zagasito zelene mase sa žutim kolobarima.

Slika 13. Broncani okov na oblik kape.

Slika 14. i 15. Zrnca od sivo-zelene paste, narebrena.

Slika 16. Velika gmiza od stakla, zelena kao u butilja.

Slika 17. Koštana šipka.

Slika 18.-21. Suzne bočice od stakla, koje irizira.

Slika 22. Staljene staklene kapljice.

Slika 23. Broncana halka, smegje patinirana.

Sudeći po objektima i po tome kako su održani, bio bi to ženski grob i to sa spaljenom lešinom.