fiala1893prilozi

Fiala, F. (1893). Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(3), 511-532.
◊511

Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine.


Priopćio muzejski pristav Franjo Fiala.

(Nastavak.)(Vidi Glasnik zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu 1893. (V.) 1.)

Stolac.


Nadovezujući na radnje lanjskog ljeta, nastavilo se je prekopavanje u okolici najposlije pretražene male rimske kuće na njivi župnika dona Lazara Lazarevića.

Oko 25 metara jugoistočno od rečene razvaline nagjene su na daleko rasprostrte priprosto gragjene zidine, zidane lijepom, u dubljim od 0.6 m pod zemljom, a sklop im prikazuje u slici 1. pridani nacrt. Zgrada ima pročelje dugo 19.7 m, dubljinu od 11 m, te je, sudeći po nagjenim mnogim komadima crijepa bila pokrivena crijepom. Po nagjenim pregradama i◊512 ostancima od takih, bio je nutarnji prostor razdijeljen na šest dijelova. Po tome, što nigdje nema traga, da su pod i duvarovi bili omazani, onda po znatnoj veličini prostorija može se prije suditi, da je ta zgrada služila za staje i ekonomske svrhe, nego za stanovanje. Od rukotvorina nagjeno je samo nekoliko gvozdenih čavala i dva rimska broncana novca iz IV. vijeka po Isusu. Uz pročelje rečene zgrade otkopane su razvaline primitivno udešena vodovoda, koji se gubi u duljini od 1.5 m (A na nacrtu).


Slika 1.

Slika 2. prikazuje presjek ovog vodovoda. Zidovi s obje strane uzidani su 40 cm debelo i 90 cm visoko od lomljenog kamena "crvenicom". Unutrašnja širina prostora, kojim je voda prolazila, iznosi 40 cm; dno je od tvrdo nabijene crvenice, pokrov čine oveće ploče od vapnenca, kojim su zglobovi zamazani lijepom. Vodovod je bez sumnje doveden od izvora Njivice, udaljenog 2 km od Stóca, te je vodom snabdijevao onaj dio rimske varoši, koji je bio u polju.


Slika 2.

Zanimljiviji su obreti učinjeni na njivi Salka Dizdarića, koja se prostire oko 100 m sjeverozapadno s one strane ceste, koja vodi katoličkom župnom stanu.

Slika 3. prikazuje tlocrt dviju otkopanih zgrada, od kojih I. naznačuje kuću, a II. ekonomičku zgradu zajedno s dvorištem, što kući pripada. Razvaline kuće bile su zatrpane pod slojem zemlje od 1.4 m. Da se dogje do omazanog poda (patosa), trebalo je otkopati 2 m zemlje. Lijepom uzidane uspravne zidine, uzidane od priprosto tesanog lomljenog kamena, bile su održane do visine od 0.9 m.


Slika 3.

Kuća je bila ovako udešena.

Na južnoj strani vodio je oko 0.95 m širok ulaz preko dvije stepenice od kamena pješčenjaka u predvorje C, koje je imalo naljeven pod. Otuda vodio je 1.5 m širok ulaz, koji se je, sudeći po žljebovima u kamenitim dovratinama, mogao zatvoriti vratima za povlačenje, u odaju A, koja je po svom osobitom, relativno dragocjenom ukrasu valjda bila šikli-odaja. Duvarovi su joj bili do visine od 0.7 m obloženi masivnim, fino ulaštenim pločama od kamena pješčenjaka; a iznad toga, tako udešenog temelja čini se, da je zid kao i šiše bilo obloženo nekom vrsti mramornih ploča, jer je u ruševini, koje je puna odaja, nagjeno oko 600 komada, koje na oblik pravokutnika, a koje na oblik trapeza otesanih, raznobojnih, ulaštenih komada mramora. Od žbuka ili slikarije na duvarovima nije ništa nagjeno. Glavni je odaji ukras bio, na žalost samo u pola očuvani mozajik, koji je pokrivao pod, slika 4.


Slika 4.

Osrednji dio, kao i rombičava pobočna polja bila su sasvim uništena, samo jedan dio bordire i dva pobočna polja bijahu nepozlijegjena. Bordiru čini mean◊513derska linija, kroz koju prolazi upleten trak, a u uglovima čini ornamente od pràvih linija, koji uglove popunjuju. U oba pobočna polja dva su ženska poprsja, izvedena gotovo u naravnoj veličini; jedno - tabla I. (1/6 izvorne veličine) - prikazuje stariju ženu u grimiznoj pàli, sa vijencem od zelena lišća na glavi, pokrivenoj pàlom; drugo - tabla II. (1/6 izvorne veličine) pripada mladom djevojčetu, koje je glavu nakitilo šarenim vijencem, s koga se viju dvije◊514 tenije. Izvedba slikâ u šarenom kamenu i staklenoj pasti savršena je, gotovo umjetnička. Slike, velike po jedan kvadratni metar izvagjene su s velikom mukom bez ikake ozlede, i stavljene megju zbirke bosansko-hercegovačkog zemaljskog muzeja.


Tabla I.


Tabla II.

Iz opisane ovdje šikli-odaje dolazi se kroz otvor vrata, širok 1 m, u prostoriju B, koja je takogjer popogjena bila mozaikom. Ovaj, slika 5., sastavljen od više geometričkih motiva, izveden u crnom i bijelom kamenu, izvagjen je u svem opsegu, 1.8 m2 i otpremljen je u zemaljski muzej. Duvarovi te sobe bili su dekorirani jednostavnom slikarijom, crvenim i zelenim poljima i motivima od palmeta. Bilo je zanimljivo, što su se na žbuku te prostorije lijepo razabrali tragovi opetovanih opravaka, jer se na duvarovima našla tri jedan nad drugim oblijepljena sloja, svaki sa slikarijom.


Slika 5.

Na nacrtu sa D označena prostorija imala je naljeven pod, te se po množini nagjenih ondje stvari, kao dva žrvnja, fragmenti velike, kazanu slične posude od vapnenca i mnoštva hrbina, može suditi da je to bila kuhinja ili magaza za živež. U ovoj je odaji pod bio za 30 cm viši nego pod u A, B i C, pa se čini, da je ulaz iz predvorja C vodio u D preko malih drvenih stepenica. Uz jedan duvar bio je od vapnenca uzidan žlijeb za izljevanje, a, koji je bio u svezi s odvodnim kanalom, što se prostire uz sjevernu i istočnu stranu zgrade. U ruševini, kojom je razvalina zasuta, nagjeni su ulomci dvaju okruglih stupova i jednog nadgrobnog kamena, slika 6.


Slika 6.

Natpis je ovaki:

V. ERATIVS IV
NIOR
RINI

...V(alerius) Erantius Ju
nior
...rini.

◊515◊516

Visina je slova nejednaka, u premjeru 50 mm, vrste rastavljene za 15 mm, visina ploče 35 cm, širina 34 cm, debljina 8 cm.

Brojem II. označena zgrada sastojala je od prostorija E i F s naljevenim podom i od nepotaracanog dvorišta H. Kako kuća, tako i ekonomička zgrada bile su pokrivene crijepom. Megju mnoštvom ulomaka od crijepa nagjena su i dva pečata, koji su za Bosnu i Hercegovinu novi. Jedan od njih, slika 7. glasi:


Slika 7.



čitaj: Quintus Gravius Priscus(Mommsen: Corp. Inscr. Lat. Vol. III., I., p. 409, br. 3214., 7.).


Slika 8.

Drugi, slika 8.: SVPER.

Megju stvarima, iskopanim iz ruševine vrijedno je napomenuti novce. Nagjena su 84 broncana i 1 srebrni novac; srebrni je denar Publija Geta, broncani pripadaju carevima Galijenu, Probu, Konstanciju Kloru, Liciniju pateru, Konstantinu Velikom, Konstantinu II., Konstansu I. i II. i Valentinijanu I., te po tome dopiru do godine 375. po I. Od nakita nagjen je gvozdeni prsten - tabla III., slika 1. (1/1) - broncani prsten - tabla III., slika 2. (1/1) - broncana fibula sa šarnijerama - tabla III., slika 9. (1/1) - dvije oveće broncane, gravirane brnjice - tabla III., slika: 10. i 11. (1/1) - jedna od broncanog tenećeta na odskok kovana, ispupčena rozeta - tabla III., slika 7. (1/1) - prsten od modre staklene paste, kamečak iz prstena od paste, mrka ženska glava na modrom temelju i dvije gmize, dva broncana ključa - tabla III., slika 13. i 14. (1/1) - jedan velik željezni strjelični šiljak - tabla III., slika 6. (1/1) - ostalo bili su željezni čavli, željezne i broncane spone, broncani fragmenti i ulomci od staklenih i zemljenih posuda.◊517

Gospodin kotarski upravitelj Adamović našao je u kućnom zidu jednog turskog zdanja trup muške štatue, izragjene u polovici veličine, pa mi ga poslao za muzejsku zbirku. Vele, da je taj komad, slika 9., u tursku kuću prije više godina donesen s različitim gragjevnim kamenjem iz rita "Oklade", dakle upravo iz mjesta prekopavanja. Ta je figura izragjena od kamena pješčenjaka i prikazuje mlagjahno muško tijelo s togom, prebačenom preko lijevog ramena, a golih prsiju i trbuha. Radnja je, kako u pogledu pojedinih dijelova tijela, tako i u pogledu nabora od haljine površna i nedotjerana, prema čemu ide u doba, kad je rimska umjetnost već propadala.


Slika 9.

U duvaru stolačkog poreznog ureda dva su ostanka od natpisa, koji u koliko su se mogli razabrati, ovdje slijede:



...ama[bili]
...[vi]xit a[nnos]
...eor[um]



dicati[ssimo]

[locus datus] D(ecurionum) D(ecreto).

Drugi nas natpis u toliko zanima, što iz njega slijedi, da je rimska naseobina na mjestu današnjeg Stóca bila sjedište dekurijona i po tome municipijum. Grad, čini se, da je razoren za vremena provale Gota godine 392. po I.; to svjedoči nagjeni novac, koji je datiran samo do zadnje četvrti četvrtog vijeka, i neobično održane razvaline, po kojima izgleda, kao da je grad razoren jednim udarcem.

Gradac kod Posušja.

Ovogodišnje prekopavanje poduzeto je na temelju pokusnog prokopavanja piščevog od lanjske godine, kome su rezultati objelodanjeni u◊518 1. svesku "Glasnika" 1893. (str. 145 do 159). Radnja se je poglavito koncentrirala na golemu razvalinu iznad župničke kuće gradačke i na najbližu okolinu. Što drugih razvalina ima u Gracu, to je u tako žalosnom stanju, da se jedva može odrediti pravac pojedinim zidovima.

Razvalina na gradini, kojoj nacrt prikazuje slika 10., četverokut je od 61 m i 75 m dužine, kome isprva 3 m debele zidine na jugozapadnoj strani s obje strane pod pravim kutom 9 m duboko zahvataju. Na toj strani, A, bio je i glavni ulaz; nekoliko starijih gradačkih seljaka pripovjediše mi, da su ondje pred više godina iskopali više od prilike 5 m dugih kamenitih stepenica i upotrijebili ih pri gradnji svojih kuća. Fragmenti kamenitih stepenica nagjeni su na sjeverozapadnoj strani, pa sam za to isprva mislio, da je ondje ulaz; nego one, kako sam se uvjerio odgrnuvši ruševinu, nijesu bile na prvobitnom svom mjestu, nego su onamo dovučene. Jugozapadna i sjeverozapadna strana gragjevine poduprta je golemim, od lomljenog kamena gragjenim i tesanim kamenom obloženim vitim stupovima.◊519


Slika 10.

Na sjeverozapadnoj strani ima ih šest, i to s ovim visinama: a = 2 m, b = 2.5 m, c = 3.5 m, d = 6 m, e = 10 m, f = 10 m.

Širina stupova variira izmegju 1 i 2 metra, dužina temelja vidi se u nacrtu.

Na jugozapadnoj su strani četiri stupa na nekoj vrsti terase, koja se na istočnoj strani produžuje, uzidana u jednakim dimenzijama, i to na 2.5 m visine, 1 m širine i 7.5 m dužine u temelju. Prigodom prekopavanja u nutrašnjosti glavnim zidinama ogragjene prostorije nagjeni su samo na zapadnoj strani zidovi. Na istočnoj strani vidjelo se je samo prirodno, slabo travom obraslo kamenito tle, na kom se tek na nekim mjestima prama glavnom zidu razabiru tragovi lijepu. U prostorijama B, C i D kao i duž glavne zidine kod F mogao se je na tlu konštatovati sloj naljevenog poda. Čini se, kao da su samo duž tri glavna zida bile zgrade, koje su flankirale u sredini ostavljen prazan prostor. Na mjestu, u nacrtu označenu brojem g, nagjen je temelj, uzidan od četiri pravokutno sastavljena kamena, valjda od neke štatue. Arhitektonički ukras zgrada bio je, sudeći po nagjenim fragmentima, znatan. Tabla IV. prikazuje u slikama 1., 2., 3., na 1/5 naravne veličine smanjene komade korniža; u slikama 4., 5., 6., 8. i 10. komade vijenaca; slika 7. prikazuje ulomak jedne glavice, dok je u slici 9. prikazana orlovska glava pripadala potpunoj figuri, od koje onuda ima ulomaka, te je bila uvrh čela. Slika 11. (1/2) u tekstu prikazuje ulomak jedne glavice.


Slika 11.

Svi su bolji arhitekturni komadi izragjeni od doveženog korčulanskog kamena, a proste grede od domaćeg vapnenastog lapora.◊520

Od natpisa nagjeni su ovi:

Slika 12., na kamenitoj ploči, visokoj 64 cm, širokoj 48 cm i debeloj 18 cm, s ovim natpisom:


Slika 12.

[Tib(erio) Claudi]o Drusi
filio caesari
[aug(usto)] pontif(ici) maxim[o]
[trib(unicia) pot(estate) XI] imp(erii) XXV.

Slova su u 1. redu visoka 10 cm, u 2. 8 cm, u 3. i 4. 7 cm; razmak redova iznosi 3 cm.

Računajući po broju imperija potječe natpis iz godine 52. poslije Is.

Drugi natpis, slika 13., na kamenitoj ploči, visokoj 29 cm, širokoj 19 cm i debeloj 10 cm, ovaj je fragmenat:


Slika 13.



T. DIVA
COM

Slova su visoka 6 cm, razmak redova 2 cm. Od drugih objekata nagjena je u F tlocrta u sloju zemlje, kojim je zatrpan naljeveni pod, broncana fibula iz srednjeg la-tenskog doba - tabla V., slika 2. (1/1) - ulomak jednog broncanog noža - tabla VI., slika 5. (1/1) - zgužvano broncano teneće i više željeznih spona, pri B u jednakom položaju fragmenti rimskog ilovastog sugja i broncani novac cara Nerona.◊521

Pri dnu brda, na kome je Gradina, u najbližoj blizini župnog stana nagjeno je nekoliko posve razvaljenih zidova, po kojima se doduše nijesu mogli razabrati temelji zgrade, ali je za to nagjeno u okolnoj ruševini tim više stvari. Izmegju njih valja ove napomenuti:

1. Broncana la-tenska fibula s nožicom na oblik zmijske glave, na kojoj se razabira tragovi emalju. - Tabla V., slika 1. (1/1).

2. Broncana rimska fibula sa šarnijerima, plojka fibule posrebrena. - Tabla V., slika 15 a i 15 b (1/1).

3. Srebrna žličica. - Tabla V., slika. 3. (1/1).

4. Broncana lopatica za uho. - Tabla V., slika 4. (1/1).

5. Tri broncane igle. - Tabla VII., slika 5., 6. i 7. (1/1).

6. Broncana pisaljka (stylus). - Tabla V., slika 8. (1/1).

7. Broncana karika od lanca. - Tabla V., slika 4. (1/1).

8. Šiljasta željezna ostruga. - Tabla VII, slika 4. (1/1).

9. Fragmenat odjeće sa ruke neke broncane statue. - Tabla VII., slika 8. (1/2). - Oveći grumen bronca i komadi masivnog broncanog tenećeta biće da potječu od iste štatue, pošto su održani gotovo u jednakom stanju.

10. Broncani šiljak od strijele. - Tabla II., slika 4. (1/1).

11. Željezna strijela. - Tabla III., slika 3. (1/1)-

12. Željezna kuka. - Tabla VII., slika 7. (1/2).

13. Okruglo broncano dugme s usavaćenim krstom; u graviranju razabiru se tragovi emalju. - Tabla V., slika 16. (1/1).

Osim toga nagjen je kamečak iz prstena od staklene paste s ispupčenim dugmetom; gema s podobom kokota (karneol); 35 komada broncanog novca, većinom iz Konstantinovog vremena, nekoliko i od Licinija, Maksiminijana I. i Proba; ulomci željeznih noževa, srpova i makaza; željezni čavli i spone; ilovaste i staklene hrbine; dva ilovasta pršljena. Od tog prekopavanog mjesta mogu se prema jugozapadnoj strani Gradine slijediti tragovi vodovoda, koji je sastojao mjestimice od ilovastih cijevi, a mjestimice od kanala, načinjenog od kamenitih ploča; dno mu je crvenim cementom (crvenicom) učinjeno neprobojno.


Slika 14.

Na sjevernom podnožju rečenog brijega mogao sam na njivi Jose Begića otkopati temelje male rimske kuće - slika 14. - Zidovi su bili uzidani od lomljenog kamena, tesanog na četiri ugla, u debljini 0.6 m; u nutrašnjosti zgrade nije se vidjelo poprečnih zidova. U razvalinama i na njivi do njih nagjene su ove stvari:

1. Pet broncanih brnjica, - Tabla VI., slika 1., 2., 3., 4. i 6. (1/1 pr. v.). Najzanimljiviji je u slici 2. prikazani komad, jer se na njem vide tragovi tauširanja srebrom.◊522

2. Broncana, gravirana glavica od bočke. - Tabla VI., slika 10. (1/1).

3. Broncani tutulus. - Tabla VI., slika 11. (1/1).

4. Broncani privjesak. - Tabla VI., slika 12. (1/1).

5. Broncana okovica. - Tabla VI., slika 7. (1/1).

6. Broncane mamuze. - Tabla VII., slika 3. (1/2).

7. Broncana šipka. - Tabla. VII., slika 9. (1/1).

8. Broncana rimska fibula sa šarnijerom i sa dva jezičca. - Tabla V., slika 10. (1/1).

9. Broncana fibula iz srednjeg la-tenskog doba. - Tabla V., slika 9. (1/1).

10. Broncani fragmenat od fibule sa šarnijerom. - Tabla V., slika 13. (1/1).

11. Broncano naglavlje konjske orme. - Tabla VII., slika 9. (1/2).

12. Gvozdena konjska orma, šipka. - Tabla VII., slika. 6. (1/2). - Nije sasvim utvrgjeno, da taj predmet potječe iz rimskog doba; nego je jednakim načinom održan kao i ostali tipični željezni predmeti.

13. Željezne mašice. - Tabla. VII., slika 2. (1/2).

14. Broncani nakit. - Tabla. VII., slika. 5. (1/2).

Na glavici zvanoj "Rudna kosa", oko 1 kilometar sjeveroistočno od Gradine, otkopali su neki, koji su tražili blago, skeletni grob; ja sam na žalost došao prekasno, da pohranim kosti, ali sam ipak mogao da namaknem željezno koplje s graviranim tulcem - tabla VII., slika 1. (1/2), - broncani privjesak na oblik konja - tabla V., slika 12. (1/1) - i broncanu fibulu na obluk s jednom petljom, i s graviranom plojkom pri nožici, koja se svršava u dvije jabučice - tabla V., slika 11. (1/1), - koje su stvari sve ležale ukraj skeleta. Fibula je po tome zanimljiva, što je uz nju mjesto prvašnjeg jezičca zglavkom pričvršćen drugi. Sasvim blizu Gradine ima po njivama još velikih gromila kamenja, prikupljenog i snošenog s njiva; na jednoj takvoj gromili nagjeni su osim različitog tesanog kamena još ovi ulomci s natpisima, slika 15.:


Slika 15.





čitaj: [Ves]pasian[us]?

Da sada dobijemo prijegled o rimskoj naseobini u Gracu, treba najprije prosuditi svrhu kolosalne gragjevine na Gradini. Sve izlazi na to, da je tu bio forum kolonije; nigdje se ne može razabrati, da je što gragjeno radi utvrde ili za bogosluženje; za privatnu zgradu gragjevina je odveć na veliko zasnovana, ostaje dakle samo još jedna vjerojatnost, da je tu bio forum civile i možda s njime spojeno sjedište kurije.◊523 Sudeći po nagjenom natpisu cara Klaudija mora da je zgrada postojala već 52. po I. te po tome dakle i naseobina ispod nje. Tomašek(Tomašek: Predslovjenska topografija Bosne i Hercegovine.) stavlja rimski Epilentium na mjesto današnjeg Posušja. U samom Posušju i u najbližoj okolini nema nikakih tragova rimskoj naseobini, niti u ovo mjesto ne dotječe koja rimska cesta. Epilentium trebaće dakle prije prenijeti u udaljeni od Posušja samo 8 km Gradac, kuda zalazi rimska cesta, koja vodi iz Županjca preko Rakitna, i gdje i rimske razvaline više jamstva daju, da je ondje bila kolonija ili municipijum.

Ta naseobina mora da je dulje vrijeme potrajala, pošto su u razvalinama nagjeni i vizantinski novci 6. i 7. vijeka po Is.

Radišići.


Nedaleko mjesta Proboja, što leži uz cestu, koja vodi iz Ljubuškog u Vitinu, naigjoše težaci pri kopanju njive za duhan na zidine, te pri tome nagjoše nekoliko sitnih broncanih novaca rimskog cara Konstancija I., kao i na nekoje staklene hrbine. Obaviješten o tim nahogjajima, uputim se na samo mjesto, u prvu ruku da ga razvidim, a eventualno i da ga pokušam prekopavati. Njiva je još u području sela Radišići, oko 200 koraka sjeveroistočno od mosta, što vodi preko probojskog potoka, prema probojskom vrelu. Sasvim blizu rečenog mosta stoje danas još stupovi rimskog jednostavno na lukove svedenog mosta. Nekoliko tesanih kamenova iz njega uzidano je u novi most.◊524


Slika 16.

Prigodom prije spomenutog kopanja njive nagjeni su oko 0.6 m pod površinom ostanci zgrade od 31 m dužine i 11.4 m širine. Zidine sastoje od lomljenog kamena, prosto otesanog i uzidanog lijepom. Sudeći po množini ostanaka bila je zgrada pokrivena crijepom. Mozajika ni naljevenog poda nije nagjeno. Po tlocrtu, slika 16., može se s obzirom na relativno goleme unutrašnje prostorije suditi, da je zgrada prije služila za javne, nego za privatne svrhe. Od nagjenih objekata vrijedno je u prvom redu spomenuti za Bosnu i Hercegovinu nove pečate na cigli. Jedan, koji je i u Zadru( Mommsen: Corp. Inscr. Lat. Vol III., 1., str. 409., br. 3214., 9.) nagjen, slika 17. ima ovu legendu:


Slika 17.

[L]MALTINI
ABASCANT

Na jednom fragmentu neke vodene cijevi, slika 18., stoje slogovi:


Slika 18.

IVL
COD

Od novaca nagjeno je u svemu 16 komada, megju njima jedan denar Sabine, jedna broncana kolajna od Dioklecijana, jedna od Maksiminijana I. i različiti broncani sitniji novci od Konstancija I. i II. Staklenih hrbina, i to kako od sugja, tako i od raznih okana, bilo je mnoštvo, isto tako hrbina od ilovastog sugja. Osim toga nagjena su dva broncana čavla, više većih grumenova od rastaljenog bronca, mnoštvo željeznih čavala, strijela, spona i okovica, sitna okrugla broncana glavica od bočke i komad broncanog tenećeta s ispisanim na odskok ornamentima.

Blizu razvaline, kao i kod vrela, udaljenog od prilike 200 koraka od nje, nagjene su velike kamenite ploče s lijepo usječenim žlijebovima i ostanci vodovoda, koji je polazio od vrela do ove zgrade.

Jedan kilometar istočno od probojskog mosta nalaze se na 256 m visokoj "Gradina" nazvanoj glavici, kojom se završuje kosa, koja se prostire sjeverozapadno od Ljubuškog, ostanci malog rimskog kaštela. Temelji su◊525 mjestimice još dobro očuvani, ali su zidine, koje su uzgor stajale, na žalost sasvim razvaljene. Vele, da su onuda neki, koji su kopali blago, prije više godina našli oveći broj srebrnog novca cara Hadrijana. Blizu probojskih kuća nagjeno je na više mjesta rimskih grobova s paljevinom, u kojima je bilo broncanih stvari i suznih bočica, ali su ove, ne držeći ništa do njih, razbacali, pa sam ja od sveg tog za zemaljski muzej mogao da namaknem samo dvije oštećene bočice.

Na livadi Dračevici, južno od probojskog mosta, konštatovao sam oveću skupinu razvalina od rimskih zgrada. Narod zove to mjesto crkvom svete Ruže.

Površnim pretraživanjem mnogobrojnih šikarom obraslih hrpa ruševine, nagjen je fragmenat rimskog miljokaza, jedan nadgrobni natpis i dva okrnjka od stupova. Na susjednoj oranici iskopana je jedna broncana glavica, - tabla III., slika 12. (1/1) - tipična rimska radnja. Ulomak miljokaza visok je 19 cm i ima 17 cm u premjeru; slika 19. prikazuje ovu legendu:


Slika 19.

IMP(ERATORl) CAESAR(I)
[DOM]ITIO [AVR]ELIANO

Slova su visoka 45 mm, vrste su razmaknute 12 mm. (Druga polovica 3. vijeka po Is.)

Nadgrobni natpis, slika 20., na lapornoj ploči, visokoj 48 cm, širokoj 36 cm i debeloj 14 cm, glasio je ovako:◊526


Slika 20.

D(IS) [M(ANIBVS)]
Q(VINTVS) IVL(IVS)VERE(CVNDVS)
[EQVIS] COH(ORTIS) VIII V[OL(VNTARIORVM)
ET IASPES CO(NIVX)?
IVLIVS IVLI[ANVS]
PAT(ER)? B(ENE) M(ERENTIBVS) P(OSVIT).

Slova su visoka 25mm, razmak vrsta 50 mm, 40 mm, 20 mm i 20 mm; karakter pisma upućuje na treći vijek po Is.

Struge.


Megju Čapljinom i Strugama, mjestima u ljubuškom kotaru, vide se na istočnom obronku nekog brežuljka, opasanog uskim jarkom, na lijevoj obali Neretve prostrane razvaline, što ili narod zove "Mogorelo". O tome mjestu ima možtvo bajaka o kopanju blaga, kao i priča o velikom manastiru, koji je izgorio i mnogo dana gorio. Pobližim pretraživanjem toga mjesta našlo se, da je tu bio utvrgjen logor rimski. Pokusnim prekopavanjem, kojim je samo odgrnuto nekoliko zidova, da se na prvi mah ustanovi privremeni tlocrt, slika 21., našlo se ovo: Zidovi su uzidani od tesanog u četvero kamena s lijepom, koji je bio promiješan, mnoštvom sitnih komadiča opeke. Kastrum je dug oko 91 1/2 m, širok 73.5 m; na uglovima su bile dvije okrugle i dvije četverouglaste kule, koje se u◊527 temeljima sasvim lijepo mogu razabrati. U sredini južnog kao i zapadnog pročelja, kao i u nutrašnjosti okolo bila je po jedna kula.


Slika 21.

Pod onom u nutrašnjosti T' bila je neka vrsta podruma, iz koga su u gornje bojeve vodile stepenice. Otkopan je nadalje jedan dio odvodnog kanala, e na nacrtu; ovaj je bio kamenom uzidan i opekom sveden. Osim jednog sitnog broncanog novca Konstantina Velikog nagjeno je nekoliko hrbina od rimskog sugja, rimskih opeka i kamenita ploča, nariješena ornamentalnim skulpturama, a osim toga ništa, pošto se unutrašnjost te utvrde još nije specijalno mogla pretražiti.

Rotimlja.


Iz ovog, oko 13 kilometara sjeverozapadno od Stoca udaljenog mjesta, u kome je već više puta nagjeno rimskih novaca, oružja i natpisa, dobio je zemaljski muzej od gospodina kotarskog upravitelja Adamovića na dar zanimljivu srebrnu rimsku fibulu, oblika, kakav prvi put vidimo iz Bosne i Hercegovine. To je fibula sa šarnijerom, kojoj stremenka ima oblik goluba, koji sjedi; u očištima te ptice, koja su vrlo udubljena, čini se, da je ili bio uložen šarovit emalj ili šarena zrna. Teška je 5 1/2 grama. Taj je oblik u Italiji i u zapadnoj Evropi veoma često nagjen, a pojedini komadi tog oblika poznati su i iz Engleske i Danske.

Nova jedna rimska cesta.


U karti rimskih cesta, što ju je objelodanio g. Ballif(Rimske ceste u Bosni i Hercegovini. Ph. Ballif. Beč, 1893.) zabilježena je jedna cesta, koja se svršava u Gracu (Epilentium), a vodi iz Županjca preko Rakitna, ali nema izravne sveze s glavnom cestom iz Runovića (Ad Novas) u Ljubuški (Bigeste). Putujući dva puta u Gradac, uvjerio sam se tom prilikom, da taka sveza u istinu postoji, i to u ovome pravcu. Iz Graca vodi put kroz Marin dolac preko Raškog polja jednako ponešto jugoistočnim pravcem, najposlije se vrlo strmo spušta do Ružićke Prispe, otkuda bi još trebalo ustanoviti svezu s glavnim pravcem, koji vodi duž rijeke Tihaljine. Veoma je vjerojatno, da taj pravac ide na Samograd i Nezdravicu. Ovdje naznačeni put, koji veoma često presijeca današnji loši jahaći put, ima prosječnu širinu od 1.5 m, a mjestimice pokazuje i tragove taraca, koji je bio uzidan od velikih kamenitih ploča, te je posve različit od kaldrme. U Marinom docu i u Raškom polju češće su nagjeni rimski novci, a u Raškom polju ima prastara po svoj prilici rimska čatrnja, koja je u novije vrijeme opravljena.


Tabla III.


Tabla IV.


Tabla V.


Tabla VI.


Tabla VII.