Kosta Hörmann (ur.). (1894). Različito. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 6(3), 541-542.

dana

Hörmann, K. (ur.) (1894). Različito. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 6(3), 541-542.

-- 541 --

Različito.

Bosansko-hercegovački zemaljski muzej na znanstvenim kongresima u godini 1894.

I ove godine pružila se našem muzeju prilika, da sudjeluje pri nekoliko znanstvenih kongresa.

I. Kongres za kršćansku arheologiju, koji minule godine nije mogao da bude zbog kolere, koja je u ono doba prijetila, sastao se ove godine od 21. do 24. augusta u Spljetu, te je onamo zemaljska vlada odaslala gosp. okružnog predstojnika dra. Franju baruna Mollinary-a, da zastupa zemaljski muzej, pošto je u ono vrijeme njegovo činovništvo bilo zaokupljeno radnjama pri sastanku arheologa i antropologa u Sarajevu, o kojemu izvještavamo na drugom mjestu ovog sveska. Rečeni izaslanik čitao je na kongresu u Spljetu oveću raspravu našeg urednika Koste Hörmanna o gragjevnim i umjetničkim spomenicima kršćanskog doba iz Bosne i Hercegovine.

Pri 25. zajedničkom kongresu njemačkog i bečkog antropološkog društva, držanom u Insbruku 24. do 30. augusta 1894. sudjelovaše od strane muzeja direktor Kosta Hörmann i pristav Franjo Fiala, te je prvi govorio o narodnim igrama i narodnom glumovanju u Bosni i Hercegovini, a pristav Fiala o ispitivanju gromila i gradina na Glasincu. Napokon je primarni ljekar dr. Leopold Glück, upravitelj antropološke muzejalne zbirke pri 66. sastanku prirodoslovaca i ljekara u Beču, koji je bio od 24. do 30. septembra čitao dvije rasprave, jednu pod naslovom: „Prilozi fizičkoj antropologiji španjolskih jevreja”, a drugu o raširenju favusa (Kopfgrind, kraste po glavi) u ovamošnjeg naroda.

S ponosom bilježimo, da je rad bosansko-kercegovačkog zemaljskog muzeja i pri ovim kongresima stekao potpuno priznanje, a predavanja da su našla opće odobravanje.

Blago, nađeno u kreševskom manastiru.

Kad se u proljeće ove godine obaraše zidine stare manastirske zgrade u Kreševu našlo se u temelju refektorija bakrena posuda, a u njoj do 13 kilograma srebra kovana i nekovana. Novci bili su većinom austrijski talijeri i polutalijeri iz XVIII. vijeka. Zastupana su ova godišta:

-- 542 --

1727. 1 komad,
1737. 1 komad,
1738. 1 komad,
1743. 1 komad,
1751. 1 komad,
1753. 1 komad,
1754. 1 komad,
1756. 1 komad,
1757. 12 komada,
1758. 10 komada,
1759. 13 komada,
1760. 13 komada,
1761. 35 komada,
1762. 28 komada,
1763. 4 komada.

Osim toga bilo je 12 komada talijera njemačkog carstva, također iz XVIII. vijeka. Za svoju numizmatičku zbirku nabavio je muzej po jedan komad od svakog godišta.