Kosta Hörmann. (ur.) (1904). Mletački natpis iz Gabele u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 16(1), 153-154.

dana

Hörmann, K. (ur.) (1904). Mletački natpis iz Gabele u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 16(1), 153-154.

-- 153 --

Mletački natpis iz Gabele u Hercegovini.

Kad se u Gabeli godine 1899. crkvene razvaline iz doba mletačkog gospodstva preudešavahu za novu katoličku crkvu, našao je megjutim već preminuli župnik fra Dominik Šarac u patosu ove razvaline prvi monumenat mletačke epigrafike na zemljištu današnje Hercegovine. To je ploča od mekanog bijelog pješčenika, visoka 1.42, široka 0.785, debela 0.08 m, vertikalno

-- 154 --

prelomljena po sredini, a odlomljena gore s lijeve i dolje s desne strane. Natpisno je polje splošteno udubljeno, nije zaokvireno te se odozdo dosta jako lomi, tako da je već nestalo nekoliko pismena. Spram toga je ovdje u slici dodani faksimile natpisa, izragjen po otisku što ga je izradio g. Dr. K. Patsch 6. septembra 1900., potpuniji od originala, koji je iza smrti nalaznika fra Dominika Šarca došao u zbirku starina u franjevačkomu samostanu Humcu kod Ljubuškog. Mjeseca februara 1899. čitao je pokojni Šarac u jedanaestom retku još DAPATRIE, a u 12. retku MCDLXXX.

Sadržaj natpisa što ga ovdje iznosimo, pa i primjedbu uz ovaj tekst, blagoizvolio je uredništvu dostaviti gosp. sveučilišni profesor dr. K. Jireček u Beču. 

 1  Dominici Diedo, patricii Ven-
    eti, ossa hic iacet, qui pri-
    mus senatus decreto gra-
    tus huius arcis praefectus
 5  prima infantia usque ul-
    timam senectam inter be-
    lli pericula inta[c]tus et i-
    n Crete e[t] in Pelopone[n]si
    eque terrestribus mar-
10  itimis copi[is o]ptime sem-
    per re...... patrie n-
    atus, obiit [A.D.M]CDLXXX-
13  XVII, X Ma(i)o (?).......

Mlečani osvojiše Gabelu, stari Forum Narenti, Drijeva, 20. aprila 1694. te su ovo mjesto imali u svojem posjedu do godine 1718. Savremeni mletački historik Garzoni opisuje opširno ratovanje oko ovog mjesta u godini 1694. i podaje o njemu mnoge topografske podatke (I. 553). Datum ne može biti drugi nego MDCLXXXXVII., spram čega se je klesaru potkrala omaška.

Uredništvo.