patsch1894rimske

Patsch, K. (1894). Rimske starine iz ramske doline. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 6(2), 321-323.
◊321

Rimske starine iz ramske doline.


Prošlogodišnje prehistoričko istraživanje u dolini Rame, desne pritočice rijeke Neretve iznijelo je i iz rimskog doba neke ostanke. Gospoda vladin savjetnik K. Herman i dr. Ćiro Truhelka bili su tako prijazni, te mi prepustili snimke, učinjene po njihovoj odredbi.

Ramska dolina, koja je u srednjem vijeku za cijelu Bosnu imala veliko znamenovanje, dosad se rimskim starinama nije istakla. Samo dva mjesta imaju rimskih stvari: Šćit i Lug: iz prvog potječu natpisi, koji niže slijede, na pošljednjem nađene su po Balifu. I. sves., str. 29, rimske opeke. Nego se je nadati, da će i ovdje još štošta izaći na vidjelo. Višestruka sveza, koja je postojala sa zapadom — rimske ceste došle su do doline kod sela: Rumboci, Varvara, Proslap i Šćit(Isporedi: Balif. i. dr. mj., str. 26 i d.) — daje dobar prognostikon.

1. Tri ulomka, koji bez sumnje potječu od jednog komada, ma da ne pristaju jedan uz drugi, uzidana su u župni dom u Šćitu. U površini zida, koji je zaslonjen naslaganim ovdje drvima, biće da su uzidani još drugi fragmenti. I. visina 0.095 cm, širina 0.11 cm; II. visina 0.11 cm, širina 0.2 cm; III. visina 0.12 cm; širina 0.19 cm. Visina manjih pismena 0.025.◊322


Slika 1.

Te je ulomke mučno rastumačiti. U III., retku 2., može se doduše raspoznati novemb... i u pređašnjem redu idus. U II., retku 1., bilo je noc[t...] ili noc[turu...]. retku 2. occ[ident....] ili occ[asu...]. Možda su to ratarski napuci, te bi III., retku 3., moglo značiti sal (sô).

2. Ulomak, posve razlupan; visina pismena 0.018: nađen god. 1856. u razvalinama stare crkve, sada u župnom domu.


Slika 2.

Quamvis corpora....

Valjda početak jednog epigrama.

J. Vladić, "Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu", Zagreb 1882., str. 33 (isp.: str. 23), navodi taj fragmenat među argumentima, koji bi imali utvrditi, da je u Šćitu od starine bio samostan, pa taj natpis odnosi na tamošnji pokolj franjevaca po Turcima god. 1557. Otuda se tumači čitanje Martina Nedića, za čije vrijeme kamen ni malo nije bolje bio očuvan nego danas: iam iustificati in coelis, quamvis corpora eorum iacent in terris. Na održani ulomak nije obzir uzet u čitanju Paškala Vujičića: Hi iusti, quorum corpora hic iacent in terris, eorum nomina iam sunt adscripta in coelis.

3. Ondje su i oba ulomka, nađena pod Proslapom, mjestu tik do Šćita, koje sam ja publicirao u Balifa: "Strassen" I., strana 62. sada i C. I. L. III., str. 13.232 = 10.049. Oko svakog od njih ima okvir, oko desnog još ima i loza. Taj ukras prilika je, da potječe od nespretnog sastava, jer nema sumnje, da su ti fragmenti od jednog komada. Snimak potvrđuje čitanje priopćeno na drugom mjestu, samo se sada u 4. redu C u DEFVNCTAE raspoznaje.

Pô sata na sjeverozapadu od Šćita raskopao je kasne jeseni god. 1893. dr. Truhelka tik uz put, koji vodi iz Kopčića u Varvaru, među izvorom Rame i velikom gromilom pradjedova Kopčića, pet rimskih skeletnih grobova (među njima dva dječija). Grobovi su bili sastavljeni◊323 od laporastih ploča, složenih jedne do druge na oblik krova. Prilogâ nije nađeno, ali je nasuprot na jednoj ploči, koja je sada u zemaljskom muzeju u Sarajevu, zaparana ovaka crtarija. Slika 3.


Slika 3.

O antiknom postanju te crtarije ne može biti sumnje, jer je ploča bila u zemlji.

Koncentrički, surovo zaparani kvadrati (širina spoljašnjeg 0.185, nasuprot visina 0.175), kojima su stranice u sredini spojene sa više manje pràvim crtama.

To je igra "mlin", koja se tako često nahodi u Italiji (i. pr. na mramornim pločama basilike Julije u Rimu). I u Bosni i Hercegovini poznata je danas još ta igra svakomu pod imenom mice ili kure.

Prilika je, da su se na toj ploči igrale kalfe kod klesara, ili pak ta ploča potječe od neke javne zgrade, gdje je bila u podu.

Sarajevo, u januaru 1894.

Karlo Pač.