Zakon o gradnji u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Zakon o gradnji.
Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije 4/2013.

[Neslužbeno, umjereno lektoriran, korigiran, redigiran… tekst.]

Na temelju članka 39. Ustava HNŽ („Narodne novine HNŽ”, broj 2/98) Skupština HNŽ je na sjednici održanoj dana 13. 3. 2013. godine donijela

ZAKON O GRADNJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Zakona

Ovim Zakonom uređuje se: izrada tehničke dokumentacije (u daljem tekstu: projektiranje), gradnja, postupak izdavanja građevinske dozvole i uporabne dozvole, obavljanje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na teritoriju Hercegovačko-neretvanske županije (u daljem tekstu: Županija).

Članak 2.

Pojašnjenje izraza u ovom Zakonu

Izrazi rabljeni u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) Gradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevnih radova (uključujući građevno-završne i građevno-instalaterske radove), kao i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, sanacije, promjene namjene, konzervacije, izgradnja privremenih građevina, te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevnih elemenata i konstrukcija, uklanjanje građevina, te drugi zahvati u prostoru.

2) Građevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se građevni objekt povezan s tlom koji se sastoji od građevnog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom.

3) Građevnim sklopom, iz prethodnoga stavka u smislu ovoga Zakona, smatra se skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda, uključujući i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani s tehnološkim procesom.

4) Građevna (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo s površinama lođe, balkona i terasa određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.

5) Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš.

6) Privremenom građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevni objekt izgrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.

7) Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi, na teren unutar građevne čestice.

8) Opremom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u građevinu ugrađeni proizvodi.

9) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilišta i omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije gradnje.

10) Radovi na zamjeni i/ili dopuni opreme, ako je to u skladu s namjenom građevine u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine.

11) Otklanjanje arhitektonskih barijera, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz građevini, ulazak u građevinu, te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u građevini za osobe s teškoćama u kretanju.

12) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje građevnih i drugih radova na održavanju građevine, kao i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi.

13) Sanacijom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se građevni i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja.

14) Radovi redovitoga održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućega održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoliša, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, žbukanje, zamjena i ličenje građevne stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, odnosno izmjena krovne konstrukcije za stambene građevine čija građevna (bruto) površina nije veća od 400 m2 i katnosti P+3, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravak oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka, ličenje fasada i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnošću i građevinskom dozvolom.

15) Građevnim proizvodima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevni materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.

16) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje građevnih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od utjecaja na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine u znatnijoj mjeri ne mijenjajući vanjske gabarite građevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju građevinske dozvole, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme kada se izvodi prema uvjetima utvrđenim u građevinskoj dozvoli ne smatra se rekonstrukcijom.

17) Rekonstrukcijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70 %, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

18) Konzervacijom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se radovi kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do stjecanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini.

19) Dogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se svako proširenje postojeće građevine kojim se dodatno zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu i ako dograđeni dio čini građevnu i funkcionalnu cjelinu s objektom uz koji se dograđuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole.

20) Nadogradnjom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno potkrovlja na postojećim građevinama kojim se dobiva novi stambeni ili poslovni prostor.

21) Promjenom namjene građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se pretvaranje stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva promjena bitno mijenja uvjete korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje prometa i uvjete očuvanja okoliša.

22) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatraju se građevni i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njen dio, uključujući i zbrinjavanje građevnog i drugog otpada i dovođenje građevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine obavlja se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

Članak 3.

Projektiranje, gradnja i održavanje građevine, sukladno uvjetima i okvirima županijske razine nadležnosti, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, zakonom propisanih normi, kao i prema pravilima struke.

II. TEHNIČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU

Članak 4.

Sigurnost

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se postigne sigurnost građevine u cjelini, kao i u svakom njenom dijelu i elementu.

(2) Sigurnost, u smislu ovoga Zakona, jeste sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi, te da zadrži sva bitna tehnička svojstva tijekom predviđenog vremena trajanja, a to su:

a) mehanička otpornost i stabilnost

b) sigurnost u slučaju požara

c) zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi

d) pristupačnost

e) zaštita korisnika od ozljeda

f) zaštita od buke i vibracija

g) ušteda energije i toplinska zaštita

h) zaštita od štetnog djelovanja okoliša i na okoliš.

(3) Gradnjom i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.

Članak 5.

Mehanička otpornost i stabilnost

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom gradnje i korištenja predvidiva djelovanja ne mogu dovesti do:

a) rušenja građevine ili njenog dijela

b) deformacija nedopuštenog stupnja

c) oštećenja građevnog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije

d) nerazmjerno velikih oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Članak 6.

Zaštita od požara i eksplozije

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena da se u slučaju požara:

a) očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom

b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine

c) spriječi širenje vatre na susjedne građevine

d) omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje

e) omogući zaštita spasitelja.

(2) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako, da u slučaju normalnog korištenja, ne može doći do eksplozije. Ovo se posebno odnosi na instalacije i opremu građevine.

Članak 7.

Zaštita života i ljudi

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja građana i da ne ugrožava radni i životni okoliš, posebno uslijed:

a) oslobađanja opasnih plinova, para i aerosola (zagađivanje zraka)

b) opasnih zračenja

c) udara struje

d) atmosferskog pražnjenja

e) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar i oko građevine

f) eksplozije

g) zagađivanja voda i tla

h) neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada.

Članak 8.

Uklanjanje arhitektonskih barijera

(1) Građevine s više stambenih jedinica, javne ustanove, uslužne i gospodarske građevine, moraju biti projektirane i izgrađene na način koji trajno osigurava nesmetan pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju, kao i da se tijekom njihovog korištenja izbjegnu mogućnosti ozljeda korisnika građevine.

(2) Temeljni uvjeti za osiguranje nesmetanog pristupa i kretanja lica s teškoćama u kretanju, bit će definirani Pravilnikom o uvjetima za neometano kretanje osoba s teškoćama u kretanju, koji donosi Ministarstvo nadležno za poslove gradnje i prostornoga uređenja u roku utvrđenom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) U građevinama iz stavka 1. ovoga članka za koje je izdana građevinska dozvola, odnosno izgrađene su prije donošenja ovoga Zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje osobama s teškoćama u kretanju bit će uklonjene u skladu s odgovarajućim odredbama ovoga Zakona i Pravilnikom iz stavka 2 ovoga članka.

(4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje nadležno tijelo, odnosno služba uprave nadležna za izdavanje građevinske dozvole predmetne građevine na zahtjev osoba s teškoćama u kretanju ili njihovog staratelja, a za uklanjanje barijera, odnosno omogućavanje pristupa građevini i kretanju u građevini osobama s teškoćama u kretanju odgovara vlasnik građevine odnosno investitor.

Članak 9.

Zaštita od ozljeda

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da se tijekom korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina i udara struje.

Članak 10.

Zaštita od buke i vibracija

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da razina buke u građevini i njenom okolišu, kao i buka izvana ne prelazi, posebnim propisom određene, dopuštene vrijednosti za tu namjenu.

Članak 11.

Ušteda energije i toplinska zaštita

(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena u skladu s tehničkim standardima za termičku obradu, odnosno toplinsku izolaciju ili toplinsko opterećenje, tako da se osigura ušteda energije i toplinska zaštita građevine, koji su usklađeni s direktivama EU za ove poslove.

(2) Građevina i oprema za grijanje i hlađenje unutar građevine moraju biti projektirani i izvedeni tako da, u odnosu na klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja bude što niža, da se osigura zadovoljavajuća razina topline unutar građevine, da se, u skladu s poznatim dostignućima struke, osigura toplinska reciklaža, odnosno ušteda energije.

Zaštita okoliša i zaštita od štetnog djelovanja okoliša

Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od štetnog djelovanja okoliša, odnosno da se osigura željeni vijek trajanja građevine, kao i da ne djeluje štetno na okoliš.

Članak 13.

Odstupanje od tehničkih svojstava građevine

(1) U slučaju rekonstrukcije građevine, koju je kao spomenik kulturno-povijesnog značaja utvrdilo nadležno tijelo, poslove rekonstrukcije nužno je obavljati u skladu s propisanim mjerama zaštite i obnove građevina iz ove kategorije. Iznimno, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja ako takvo odstupanje ne utječe negativno na život i zdravlje ljudi.

(2) Suglasnost za odstupanje, iz stavka 1. ovoga članka, daje nadležno tijelo uprave u suradnji s nadležnim tijelom uprave za poslove kulture.

III. GRAĐEVNI PROIZVODI I OPREMA

Članak 14.

(1) Građevni proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo ako je njihova kvaliteta dokazan ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima.

(2) Nadležno Ministarstvo za poslove gradnje propisuje koji, građevni proizvodi ili oprema moraju imati certifikat o usklađenosti, kao i koje ovlaštene institucije mogu izdavati certifikate.

Članak 15.

Novi proizvodi

(1) Građevni proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili poznata norma, mogu se upotrebljavati odnosno ugrađivati samo na temelju odobrenja nadležnog Ministarstva iz članka 14. ovoga Zakona.

(2) Odobrenje iz stavka I. ovoga članka izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevni proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II ovoga Zakona.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se i za građevinske proizvode, odnosno opremu koji imaju ispravu ili certifikat izdat u inozemstvu ako su po zahtjevima i tehničkim svojstvima jednakovrijedni propisima ili normama donesenim na temelju ovoga Zakona.

IV. SUDIONICI U GRADNJI

Članak 16.

Sudionici u gradnji

(1) Sudionici u gradnji i njihove odgovorne osobe su:

a) investitor

b) projektant

c) revident

d) izvođač

e) nadzor.

(2) Odnosi između sudionika u gradnji iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom.

Članak 17.

Investitor

(1) Investitor, prema ovome Zakonu, jeste pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i obavljaju drugi zahvati u prostoru.

(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, gradnju i stručni nadzor nad gradnjom investitor mora povjeriti pravnim ili fizičkim osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.

(3) Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad gradnjom (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo).

(4) Iznimno, fizička osoba koja je investitor individualne stambene ili stambeno-poslovne građevine čija je građevna (bruto) površina do 300 m2 i katnosti do P+2, ili poljoprivredne građevine čija je građevna (bruto) površina do 600 m2, može sama projektirati i obavljati stručni nadzor gradnje u okviru svoje struke, ako je diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke, ima najmanje 3 (tri) godine iskustva u struci i položen stručni ispit, i ako gradi za svoje potrebe.

(5) Investitor je dužan prijaviti početak gradnje nadležnom tijelu uprave odnosno službi uprave najkasnije osam dana prije početka radova.

(6) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.

(7) Ako se u toku gradnje promijeni investitor, novi investitor mora podnijeti zahtjev za izmjenu građevinske dozvole nadležnom tijelu uprave, odnosno službi uprave, koje je izdalo dozvolu, u roku od osam dana od dana nastale promjene.

Članak 18.

Projektant

(1) Projektant, prema ovome Zakonu, može biti pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.

(2) Projektiranjem građevina i drugih zahvata u prostoru može se baviti pravna osoba, registrirana za tu djelatnost, ako pored općih uvjeta ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje po jednog diplomiranog inženjera, s položenim stručnim ispitom i pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, odgovarajuće struke za svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, građevni, strojarski, tehnološki, elektro itd.).

(3) Pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka, koje nema zaposlene projektante, za svaku vrstu projekta koji radi mora osigurati angažiranje projektanata, diplomiranih inženjera sa stručnim ispitom i odgovarajućim stažom iz prethodnog stavka, sklapanjem poslovnih ugovora s fizičkim ili pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja (svi poslovni ugovori su obavezno u prilogu osnovnog ugovora o projektiranju).

(4) Projektant, diplomirani inženjer s položenim stručnim ispitom, koji je registrirao djelatnost projektiranja u svojstvu fizičke osobe za pružanje konzultantskih usluga može, na temelju sklopljenih poslovnih ugovora s pravnim osobama registriranim za projektiranje, obavljati poslove projektiranja iz područja za koju ima visoku stručnu spremu i položen stručni ispit.

(5) Pravna osoba koja projektira imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni da projekti koje projektiraju zadovoljavaju uvjete iz ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničke normative i pravila struke.

(6) Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja.

(7) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i međusobnu usklađenost projekta.

(8) Projektant voditelj može biti istovremeno i projektant određene vrste projekta.

(9) Ako u izradi projektne dokumentacije sudjeluju dvije ili više pravnih osoba investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora.

(10) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz stavka 7. ovoga članka.

(11) Projektant je dužan osigurati kontrolu projekta po svim tačkama predviđenim u članku 27. ovoga Zakona.

(12) Ministarstvo će posebnim propisom definirati uvjete koje moraju zadovoljiti projektanti za izradu projektne tehničke dokumentacije za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u području projektiranja, odnosno za svaku vrstu građevina i zahvata od značaja za Županiju, kao i građevina i zahvata iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za projektiranje te vrste građevina.

Članak 19.

Izvođač

(1) Gradnjom odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovome Zakonu, može se baviti pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvođač).

(2) Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača investitor je dužan imenovati glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova.

(3) Izvođač je dužan:

a) graditi u skladu s građevinskom dozvolom i ovim Zakonom

b) radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovoga Zakona

c) ugraditi materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III ovoga Zakona

d) osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta

e) poduzeti mjere za sigurnost građevine

f) u toku gradnje voditi građevni dnevnik i građevnu knjigu.

(4) Izvođač iz stavka 1. ovoga članka imenuje voditelja gradnje, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuje voditelja tih radova. Voditelj gradnje odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stavka 3. ovoga članka.

(5) Voditelj gradnje i voditelj pojedinih radova mora biti diplomirani inženjer graditeljstva ili inženjer graditeljstva s tri godine radnog iskustva na poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

(6) Iznimno od odredbi prethodnog stavka, voditelj gradnje za stambenu zgradu ili stambeno-poslovnu zgradu čija je građevna (bruto) površina do 250 m2 i katnosti do P+1, može biti osoba sa srednjom stručnom spremom i deset godina radnog iskustva na poslovima gradnje, te s položenim stručnim ispitom, ako gradi za svoje potrebe.

(7) Izvođač i nadzor ne mogu biti iste osobe na istoj građevini.

(8) Ministarstvo nadležno za poslove gradnje će posebnim propisom definirati uvjete koje mora zadovoljiti Izvođač za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u poslovima izvođenja, odnosno gradnje za pojedine vrste građevina i zahvata u prostoru od značaja za Županiju, kao i građevina i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za izvođenje te vrste građevina.

Članak 20.

Nadzor nad gradnjom

(1) Nadzor nad gradnjom u ime investitora, prema ovome Zakonu, može obavljati pravna osoba registrirana za poslove gradnje i projektiranja koje ima u radnom odnosu zaposleno najmanje po jednog diplomiranog inženjera s pet godina radnog staža i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja nadzor (građevinski, strojarski, elektro itd.) ili fizička osoba s odgovarajućom licencom.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, koje nema zaposlene diplomirane inženjere za sve vrste radova za koje obavlja nadzor, mora osigurati angažiranje diplomiranih inženjera s pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom sklapanjem poslovnih ugovora s pravnim ili fizičkim osobama.

(3) Ovisno o složenosti građevine pravna osoba koja obavlja nadzor nad gradnjom, u ime investitora, može formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inženjera i odgovoran je za usklađivanje rada tima i pojedinih faza građevine ili dijelova građevine.

(4) Fizička osoba koja je investitor stambene ili stambeno-poslovne zgrade čija je građevna (bruto) površina do 300 m2 i katnosti do P+2, za svoje potrebe može sama projektirati i obavljati stručni nadzor gradnje ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položen stručni ispit.

(5) U provođenju nadzora nadzorni inženjer dužan je:

a) utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom

b) provjeriti i utvrditi da se gradi u skladu s građevinskom dozvolom, tehničkom dokumentacijom i ovim zakonom

c) provjeriti i utvrditi da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima

d) potvrditi urednost izvođenja radova potpisivanjem građevnog dnevnika, kontrolirati građevnu knjigu i sve eventualne promijenjene okolnosti u odnosu na tehničku dokumentaciju upisati u građevni dnevnik.

(6) Ministarstvo nadležno za poslove gradnje će posebnim propisom definirati uvjete koje moraju zadovoljiti osobe iz stavka 1. ovoga članka za svaku granu građevinarstva i arhitekture, te njima kompatibilnih struka u poslovima izvođenja, u nadzoru za pojedine vrste građevina i zahvata u prostoru od značaja za županiju, kao i građevina i zahvata u prostoru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave da bi dobili odgovarajuću licencu za tu granu, odnosno za nadzor te vrste građevina.

Članak 21.

Revident projekta

(1) Revident, prema ovome Zakonu, je fizička osoba ovlaštena za kontrolu glavnoga projekta.

(2) Kontrolu projekta može obavljati samo diplomirani inženjer s najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju u području koje je predmet kontrole projekta, koji je projektirao, u svojstvu odgovorne osobe, građevine osobite inženjerske složenosti.

(3) Ovlast za obavljanje kontrole projekta, po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo imenuje ministar nadležan za poslove gradnje.

(4) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično Sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je uposlen.

(5) Odgovorni revident dužan je provesti kontrolu projekta sa stajališta svih uvjeta predviđenih u članku 27. ovoga zakona.

(6) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće, udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.

(7) Osim odredbe iz prethodnog stavka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.

Članak 22.

Stručni ispit

(1) Inženjeri raznih specijalnosti koji obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekta, gradnje, nadzora nad gradnjom i održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit.

(2) Doktori znanosti i magistri oslobađaju se stručnog dijela ispita za znanstveno i stručno područje u koje spadaju njihovi magistarski i doktorski radovi.

(3) Stručni ispit se polaže po pravilniku i programima koje donosi ovo Ministarstvo.

(4) Za inženjere s položenim stručnim ispitom pred drugim tijelima nadležnim za poslove gradnje na području BiH, isti se smatra važećim i za prostor Županije.

Članak 23.

Inženjerska komora

(1) U cilju osiguranja stručnog i znanstvenog pristupa projektiranju, izvođenju radova gradnje i nadzorom nad gradnjom, obrazovanju i usavršavanju kadrova, razmjeni iskustava, praćenju i primjeni svjetskih kretanja u području projektiranja i građenja, te primjeni dogovorenih kriterija, stručni radnici koji obavljaju navedene poslove mogu osnivati strukovne komore.

(2) Osnivanje i rad komore ureduje se posebnim propisom.

(3) Komora je pravna osoba i ima svoj statut kojim uređuje organizaciju, način obavljanja poslova, prava i obveze članova. Na statut Komore suglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove gradnje.

(4) Članovi komore su inženjeri građevne struke, kao i drugih komplementarnih struka uključenih u planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje izgrađene okoline, koji imaju odgovarajuće stručno zvanje, koji su dragovoljno pristupili u članstvo komore prema odredbama statuta, te koji ispunjavaju i druge propisane kriterije.

V. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Članak 24.

Glavni projekt

(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, jest skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovome Zakonu i posebnih propisa te tehničkih pravilnika.

(2) Glavni projekt treba biti izrađen u skladu s urbanističkom suglasnošću.

(3) Na temelju glavnog projekta izdaje se građevinska dozvola.

(4) Glavni projekt, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, mora sadržavati:

a) arhitektonski projekt

b) građevinski projekt

c) projekt instalacija, (vodovod i kanalizacija, elektro, strojarske, i dr.)

d) predmjer i predračun svih radova

e) druge vrste projekata

f) podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima, gdje je potrebno, ako su ovi istražni radovi obvezni po posebnim zakonima i propisima

g) elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja

h) elaborat zaštite okoliša, ako se radi o namjeni građevine koja je pravilnikom definirana kao djelatnost koja može ugroziti okoliš

i) elaborat zaštite od požara i eksplozija

j) elaborat za eksproprijaciju zemljišta, ako to pitanje nije prethodno riješeno.

(5) Arhitektonski projekt iz stavka 4. točka a. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

a) situacijsko rješenje izrađeno na važećoj kopiji katastarskog plana izdanoj od organa nadležnog za geodetske poslove

b) sve tlocrte građevine

c) najmanje dva presjeka (podužni i poprječni)

d) fasade (sve)

e) sheme stolarije i bravarije

f) tehnički opis

g) ostale potrebne nacrte.

(6) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat o usklađenosti s posebnim propisima ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II i III ovog zakona, u projektu nije potrebno to ponovno dokazivati.

(7) Glavni projekt na temelju kojeg je izgrađena određena građevina može se koristiti za gradnju drugih građevina, ako su s tim suglasni investitor i projektant koji je izradio projekt, pod uvjetom da se taj projekt prilagodi urbanističkim uvjetima za tu građevinu i uz poštovanje autorskih prava reguliranih posebnim zakonom.

(8) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku mora sadržavati i prijevod na jedan od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine i mora biti usklađen s važećim zakonima i propisima Federacije Bosne i Hercegovine, što se dokazuje ovjerom pravne osobe registrirane u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektiranja u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.

Članak 25.

Izvedbeni projekt

(1) Izvedbeni projekt koristi se za građenje građevine, a njim se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom čime se građevina potpuno definira za izvedbu.

(2) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima za gradnju danim u građevinskoj dozvoli.

(3) Izvedbeni projekt ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom slučaju investitor je dužan projektantu glavnog projekta prije početka gradnje dostaviti izvedbeni projekt radi ovjere usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom i uvjetima danim građevinskoj dozvoli.

Članak 26.

Označavanje i čuvanje projekta

(1) Projekti odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni) i svaki list nacrta i dr. moraju imati: oznaku pravne osobe registrirane za poslove projektiranja koja je izradila projekt, naziv građevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta odnosno njegovog dijela, stupanj tehničke dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izrađen, datum izrade, ime i potpis projektanta, i/ili projektanta voditelja i ovjeru (pečat) pravne osobe.

(2) Ovjerom projekta odnosno nacrta pravna osoba koja je izradila projekt potvrđuje da je projekt kompletan, njegovi dijelovi (faze) međusobno usklađeni, kao i da je usklađen s odredbama ovog zakona, posebnih propisa i normi donesenih na temelju zakona i pravilima struke. Ovjerom izvedbenog projekta potvrđuje se i da je izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom i uvjetima danim građevinskom dozvolom.

(3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena dijelova.

(4) Uz projekt mora biti uvezan akt o važećoj registraciji pravne osobe koja je izradila projekt, dokaz o položenom stručnom ispitu projektanta voditelja i projektanata pojedinih faza (vrsta) projekta, te zbirni izvještaj o reviziji projekta, ako projekt podliježe reviziji.

(5) Glavni projekt, koji je prilog i dio građevinske dozvole, dužni su trajno čuvati nadležno tijelo uprave koje je izdao dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

(6) Izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za vrijeme dok građevina postoji.

Članak 27.

Kontrola projekta

(1) Kontrola glavnog, odnosno izvedbenog projekta ovisno o vrsti građevine, obavezno se obavlja u pogledu:

a) mehaničke otpornosti i stabilnosti

b) zaštite od buke i vibracija

c) uštede energije i toplinske zaštite

d) utjecaja štetnog djelovanja okoliša, kao i štetnog djelovanja na okoliš

e) zaštite od požara

f) zaštite na radu

g) eliminiranja arhitektonskih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima.

(2) Kontrolu glavnog projekta, investitor može povjeriti samo odgovornom revidentu iz članka 21. ovoga zakona.

(3) Odgovorni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano zbirno izvješće, koje je dio projektne dokumentacije.

(4) U izvješću o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da:

a) prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove

b) obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi gradnje.

(5) U slučaju iz prethodnog stavka investitor je dužan revidentu omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova koji revident potvrđuje upisom u građevinski dnevnik.

(6) Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliranog projekta po revidentu, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno radova za koje je potrebna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.

Članak 28.

Nostrifikacija projekta

(1) Utvrđivanje usklađenosti glavnog i/ili izvedbenog projekta, izrađenog prema inozemnim propisima, s ovim Zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti, bez obzira na vrstu i veličinu građevine.

(2) Nostrifikaciju projekta provodi pravna osoba registrirana u Federaciji Bosne i Hercegovine za poslove projektiranja, koja imenuje odgovornog revidenta u skladu s člankom 21. i revidente za svaku vrstu (fazu) projekta.

(3) Pravna osoba iz prethodnog stavka dužna je izraditi prijevod projekta na jedan od službenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(4) Ovjerom projekta iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba registrirana za projektiranje odgovara za obavljenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklađivanje projekta s ovim zakonom, propisima i normativima donesenim na temelju zakona i pravilima struke.

VI. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Članak 29.

Građevinska dozvola

(1) Gradnji građevine može se pristupiti samo na temelju izdate građevinske dozvole, osim u slučajevima iz članka 30. ovoga Zakona.

(2) Građevinska dozvola izdaje se za gradnju cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu.

Članak 30.

Iznimno od odredbe prethodnog članka građevinska dozvola nije potreba za radove iz članka 2. stavak 10., 14. i 18. ovoga Zakona.

Građevinska dozvola nije potreba ni za:

— kabelske i zračne priključke na niskonaponsku i PTT mrežu, kao i priključke postojeće građevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin);

— građenje grobnice u groblju;

— ograđivanje parcele, osim s ulične strane;

— uređenje okućnice za građevinu (kao što su staze, platoi, vanjske stepenice oslonjene cijelom površinom na tlo; potporni zidovi do visine 0,8 m od razine tla; ograde koje su na granici građevne parcele i ako su u skladu s uvjetima iz urbanističke suglasnosti);

— staklenik za smještaj bilja tlocrtne (bruto) površine do 12 m2 i visine vijenca do 4 m od razine okolnog tla;

— bunar za vodu ili cisternu za vodu zapremine do 10 m3;

— septičku jamu zapremine do 10 m3 koja se gradi na građevnoj čestici građevine za koje je izdana građevinska dozvola;

— dječje igralište;

— nadstrešnicu za sklanjanje ljudi u javnom prometu;

— reklamni pano oglasne površine do 12 m2 i vertikalne saobraćajne signalizacije u zemljišnom pojasu postojeće ceste;

— sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično);

— radove na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja neometanog pristupa i kretanja u građevini osobama s teškoćama u kretanju osim ako su u pitanju radovi iz članka 2. stavak 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19;

Za građevine iz stavaka 1. i 2. ovog članka u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti riješit će se imovinsko-pravni odnosi u skladu s člankom 34. ovog zakona.

Članak 31.

Nadležna tijela za izdavanje građevinske dozvole

(1) Građevinsku dozvolu izdaje nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove graditeljstva, na čijem se području građevina gradi, ako ovim Zakonom ili drugim posebnim zakonom nije određeno neko drugo tijelo, odnosno služba.

(2) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave nadležnoj za poslove graditeljstva.

Članak 32.

(1) Iznimno od odredbe članka 31. ovoga Zakona, županijsko Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) izdaje građevinsku dozvolu za građevine od značaja za Županiju.

(2) Vlada Županije će, na prijedlog Ministarstva, donijeti posebnu Uredbu o građevinama iz prethodnog stavka.

Članak 33.

Zahtjev za građevinsku dozvolu

(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u pisanom obliku.

(2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se:

a) urbanistička suglasnost izdana sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju HNŽ/K

b) kopija katastarskog plana s jasno definiranom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina

c) dokaz o pravu gradnje

d) tri primjerka glavnog projekta

e) pisani konačni izvještaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 27. ovoga Zakona

f) pisani izvještaj i potvrdu o obavljenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 28. ovoga Zakona

g) elaborati o istražnim radovima, ako su podaci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban

h) drugi prilozi određeni posebnim zakonom.

i) potvrdu, odnosno mišljenja o usklađenosti glavnog, odnosno idejnog projekta, s posebnim uvjetima sadržanim u urbanističkoj suglasnosti ili s odredbama posebnog zakona ili propisa donesenog na temelju toga zakona, koju pribavlja investitor, odnosno projektant, kada je posebnim zakonom izričito propisana ta obveza.

(3) Za individualnu stambenu gradnju do neto 200 m2, koja služi investitoru za vlastite potrebe uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prilaže se:

a) urbanistička suglasnost izdana sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju HNŽ/K

b) kopija katastarskog plana s jasno definiranom katastarskom česticom na kojoj će biti izgrađena građevina

c) dokaz o pravu gradnje

d) tri primjerka glavnog projekta

e) drugi prilozi određeni posebnim zakonom.

(4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole može se, umjesto glavnog projekta (stavak 2. točka d. ovoga članka), priložiti izvedbeni projekt, koji mora sadržavati sve propisane dijelove glavnog projekta.

Članak 34.

Dokaz o pravu gradnje

Dokazom o pravu gradnje iz članka 33. stavak 2. točka c. ovoga Zakona smatra se:

a) izvadak iz zemljišne knjige

b) ugovor ili odluka nadležnih tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo gradnje ili pravo korištenja radi gradnje

c) ugovor o partnerstvu sklopljen s vlasnikom zemljišta, i/ili nekretnine čiji je cilj zajednička gradnja

d) ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje

e) pisana suglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika nekretnine.

Članak 35.

Postupak izdavanja građevinske dozvole

Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole je Investitor.

Članak 36.

Nadležno tijelo uprave dužno je u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrditi je li glavni projekt izrađen u skladu s urbanističkom suglasnosti.

Članak 37.

(1) Građevinske dozvola je upravni akt koji izdaje nadležno tijelo uprave u skladu s čl. 3 1. i 32. ovoga Zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

(2) Nadležno tijelo uprave iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnositelja pisano izvijestiti ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje građevinske dozvole, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva traženim dokumentima.

(3) Podnositelj zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti.

(4) Nadležno tijelo uprave dužno je donijeti rješenje najkasnije u roku od 60 dana nakon dostavljene tražene dokumentacije.

(5) Zahtjev za građevinsku dozvolu odbit će se rješenjem ako:

a) investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz stavka 3. ovoga članka ne upotpuni zahtjev

b) ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje građevinske dozvole

c) ako se u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrdi da glavni (izvedbeni) projekt nije usklađen s urbanističkom suglasnosti

d) ako glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, županijskim zakonima i/ili posebnim propisima

e) ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevnoj čestici ne podudara s glavnim projektom.

(6) U postupku izdavanja građevinske dozvole primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno.

(7) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove gradnje donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba Vladi Županije u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.

(8) Rješenje Vlade Županije doneseno po žalbi iz prethodnog stavka ovoga članka je konačno.

(9) Protiv rješenja nadležnog tijela odnosno službe uprave jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja. Rješenje Ministarstva je konačno.

(10) Protiv konačnog rješenja ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Županijskoga suda Mostar u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Članak 38.

Važenje građevinske dozvole

Građevinska dozvola prestaje važiti ako radovi na građevini, za koju je izdana građevinska dozvola, ne počnu u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti odobrenja za gradnju. Važenje odobrenja za gradnju može se, na zahtjev investitora, produžiti za još 1 (jednu) godinu, a za složenu građevinu još 2 (dvije) godine.

Članak 39.

Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole

(1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom gradnje namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od izdane građevinske dozvole.

(2) Na zahtjev za izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole shodno se primjenjuju odredbe iz članka 33. do članka 38. ovoga Zakona.

(3) Zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole prilaže se samo ona dokumentacija i suglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu.

Članak 40.

(1) Ako tijekom gradnje dođe do promjene investitora nadležno tijelo, odnosno služba uprave će po službenoj dužnosti riješiti po zahtjevu za izmjenom građevinske dozvole u smislu ovoga članka.

(2) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu građevinske dozvole, u smislu stavka (1) ovoga članka, priložiti:

a) važeća građevinske dozvole,

b) dokaz prava gradnje na određenoj nekretnini, odnosno da je na temelju pravno valjanog dokumenta ili nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva na nedovršenoj građevini.

(3) Nadležno tijelo, odnosno služba iz stavka 1. ovoga članka će na temelju dokaza iz prethodnog članka napraviti izmjenu građevinske dozvole, u smislu promjene imena investitora.

VII. POSEBNI SLUČAJEVI GRADNJE

Članak 41.

Gradnja u slučaju neposredne opasnosti

(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja tijekom tih događaja ili neposredno nakon njihovog prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kad prestane potreba njenog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna za nju se mora naknadno osigurati građevinska dozvola.

(3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stavka 1. ovoga članka građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnog izdavanja urbanističke suglasnosti.

(4) Nadležno tijelo uprave izdat će građevinsku dozvolu u skladu s građevinskom dozvolom na temelju koje je građevina izgrađena.

(5) Kada se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine nadležno tijelo uprave može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o obavljenim ispitivanjima konstrukcije građevine.

(6) Građevinskom dozvolom u slučajevima iz prethodnog stavka utvrdit će se i obaveza pribavljanja građevinske dozvole sanirane građevine.

Članak 42.

Načelna građevinska dozvola za složene građevine

(1) Građevinska dozvola za složenu građevinu (javni putovi, tvornice, i dr.) može se izdati i za jedan njen dio i to za jednu ili više građevina koje su dio složene građevine.

(2) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka investitor je dužan pribaviti načelnu građevinsku dozvolu za složenu građevinu.

(3) Načelnom građevinskom dozvolom, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, kao i s tim povezani redoslijed izdavanja građevinske dozvole. Glavni projekt dijela složene građevine, za koji se izdaje građevinska dozvola, mora biti izrađen u skladu s idejnim projektom cijele složene građevine, urbanističkom suglasnošću, odredbama ovoga zakona i posebnih zakona.

(4) Na temelju načelne građevinske dozvole može se pristupiti izvođenju pripremnih radova.

(5) Zahtjevu za izdavanje načelne građevinske dozvole za složenu građevinu prilaže se:

a) urbanistička suglasnost za cijelu složenu građevinu

b) izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih građevina (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila)

c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine

d) popis dijelova složene građevine redoslijedom kako će se izdavati građevinske dozvole

e) popis pripremnih radova koje treba izvesti

f) okolišna dozvola (ako složena građevina spada u građevine za koje je to propisano posebnim zakonom)

g) drugi nacrti i podaci, ovisno o složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.

(6) Zahtjevu iz prethodnog stavka ovoga članka može se umjesto idejnog priložiti glavni projekt cijele složene građevine.

(7) Građevinska dozvola iz stavka 2. ovoga članka može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, prometnih i infrastrukturnih građevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno, dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku suglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina.

(8) U postupku izdavanja načelne građevinske dozvole primjenjuju se odredbe članka 36., članka 37. st. od 2. do 4. i članka 39. ovoga zakona.

(9) Načelna građevinska dozvola za složenu građevinu, na temelju koje se izdaju građevinske dozvole iz stavka 1. ovoga članka, prestaje važiti u roku od pet godina od pravomoćnosti.

(10) Važenje načelne građevinske dozvole, iz prethodnog stavka ovoga članka, može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdana uporabna dozvola.

Članak 43.

Građevinska dozvola za pripremne radove

(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju građevinske dozvole za građevinu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posebna građevinska dozvola potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, promet, okoliš i to za:

a) asfaltu u bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duže razdoblje

b) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom

c) složenije radove koji mogu uticati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost.

(3) Građevinskom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kome se građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole za pripremne radove moraju ukloniti.

(4) Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicijske građevine) izvode se na temelju urbanističke suglasnosti.

Članak 44.

Građevinska dozvola za privremene građevine

(1) Za postavljanje građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno za privremeno postavljanje montažnih građevina na određenoj lokaciji izdaje se građevinska dozvola za privremene građevine.

(2) Građevinskom dozvolom iz stavka 1. ovoga članka investitoru se određuje rok u kome je dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu, a najduže u roku od dvije godine od dana završetka istih.

(3) Građevinska dozvola za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odnosno privremeno postavljanje montažnih građevina, ne može se izdati na poljoprivrednom zemljištu bez poljoprivredne suglasnosti za privremene namjene korištenja poljoprivrednog zemljišta, a sve u skladu s člankom 47. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH”, br. 52/09).

Članak 45.

Građevine izgrađene bez pravomoćne građevinske dozvole

(1) Posebnim županijskim propisom regulirat će se status građevina iz nadležnosti Županije izgrađenih bez pravomoćne građevinske dozvole.

(2) Jedinica lokalne samouprave će svojim propisom regulirat status građevina iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, izgrađenih bez pravomoćne građevinske dozvole.

(3) Jedinice lokalne samouprave iz stavka 2 ovoga članka, ne mogu utvrditi obveze investitora ove izgradnje na temelju naknade za troškove uređenja građevnog zemljišta, naknade za korištenje građevnoga zemljišta, naknade za pogodnosti (rente) i druge naknade koje snosi investitor, u iznosu manjem od iznosa odgovarajućih troškova koje je obvezan snositi investitor izgradnje građevine po redovitoj proceduri.

(4) Za građevinu izgrađenu bez pravomoćne građevinske dozvole ne smije se dati priključak na javni vodovod, kanalizaciju, centralno grijanje i električnu energiju.

(5) Na način i uvjete postupka rješavanja statusa građevina iz ovoga članka analogno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Zakona.

Članak 46.

Prijava gradnje

(1) Investitor je dužan nadležnom tijelu uprave koji mu je izdalo građevinsku dozvolu pisano prijaviti početak građevinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije početka radova.

(2) Ako je došlo do prekida radova za razdoblje dulje od tri mjeseca, investitor je dužan pisano prijaviti prekid uz obrazloženje.

(3) Nastavak radova prijavljuje se u svemu kao u stavku 1. ovoga članka.

VIII. GRADILIŠTE

Članak 47.

Uređenje gradilišta

(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.

(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde.

(4) Gradilište mora imati na vidnom mjestu istaknutu ploču sa svim relevantnim podacima o građevini i sudionicima u gradnji (naziv investitora, naziv izvođača radova, naziv projektanta, naziv i vrstu građevine koja se gradi, vrijeme početka i završetka radova).

(5) Investitor ili izvođač dužan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta pribaviti suglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljišta.

(6) Za privremeno zauzimanje javnih prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti odobrenje nadležne općinske službe uprave, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.

(7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

(8) Prije izdavanja uporabne dozvole sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta, kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje, u skladu s uvjetima utvrđenim u urbanističkoj suglasnosti i građevinskoj dozvoli.

Članak 48.

Dokumentacija na gradilištu

Izvođač na gradilištu mora imati:

a) rješenje o upisu u sudski registar

b) akt o postavljanju voditelja gradnje, odnosno voditelja pojedinih radova

c) građevinsku dozvolu

d) ovjerene glavne projekte i/ili izvedbene projekte

e) građevni dnevnik

f) građevnu knjigu

g) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme u skladu s čl. 14. i 15. ovoga Zakona

h) elaborat o iskolčenju građevine izrađen od fizičke ili pravne osobe, registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti

i) nacrt organizacije gradilišta, osim za linijske infrastrukturne građevine

j) elaborate o zaštiti na radu i protupožarnoj zaštiti.

IX. UPORABNA DOZVOLA

Članak 49.

Uporabna dozvola

(1) Izgrađena građevina, odnosno određeni njen dio ako predstavlja funkcionalnu cjelinu, smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon, tek nakon što nadležno tijelo, odnosno služba uprave izda dozvolu za njenu uporabu (u daljnjem tekstu: uporabna dozvola).

(2) Uporabna dozvola iz stavka (1) ovoga članka izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda.

Članak 50.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor podnosi nadležnom tijelu, odnosno službi uprave koja je izdala građevinsku dozvolu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

a) građevinsku dozvolu

b) geodetski snimak izvedenog stanja građevine i geodetski snimak građevina komunalne infrastrukture koji su izgrađeni pri izgradnji građevine, ovjeren od tijela nadležnog za geodetske poslove

c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima za održavanje građevine

d) pisano izvješće nadzora nad gradnjom, u skladu s člankom 20. ovoga Zakona.

Članak 51.

Tehnički pregled

(1) Tehnički pregled građevine mora se obaviti u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz članka 50. ovoga Zakona.

(2) Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s tehničkom dokumentacijom na temelju koje je izdana građevinska dozvola, tehničkim propisima i normativima, kao i propisima za odnosnu građevinu po posebnim zakonima.

(3) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave rješenjem imenuje stručno povjerenstvo za tehnički pregled i to predsjednika i članove povjerenstva u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva iz članka 50. ovoga Zakona.

(4) Predsjednik i članovi povjerenstva moraju ispunjavati uvjete da su diplomirani inženjeri, s pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položenim stručnim ispitom. Broj članova povjerenstva za tehnički pregled ovisi o vrsti i složenosti građevine, odnosno povjerenstvo mora imati po jednog stručnog člana za svaku vrstu radova koje pregleda (arhitektonski/građevinski, strojarski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.).

(5) U sastav povjerenstva imenuju se i ovlašteni predstavnici nadležnih tijela i pravnih osoba koji prema propisima donesenim na temelju zakona ili odredbama posebnih zakona trebaju sudjelovati u radu povjerenstva za tehnički pregled.

(6) U radu povjerenstva ne mogu sudjelovati službene osobe koje su sudjelovale u postupku izdavanja građevinske dozvole.

(7) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su izvijestiti investitora, predsjednika i članove povjerenstva najkasnije 10 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled.

Članak 52.

(1) Investitor je dužan tehničkom pregledu osigurati prisustvo sudionika u gradnji.

(2) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid:

a) dokumentaciju iz čl. 50. ovoga Zakona

b) dokaze da su ispunjeni posebni uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnošću, na temelju građevinske dozvole.

(3) Predsjednik i članovi povjerenstva za tehnički pregled o provedenom tehničkom pregledu građevine sastavljaju zapisnik u koji se unosi i mišljenje svakog člana može li se izgrađena građevina koristiti ili se moraju otkloniti nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.

(4) Zapisnik o provedenom tehničkom pregledu povjerenstvo za tehnički pregled dužno je dostaviti nadležnom tijelu, odnosno službi uprave u roku od osam dana od obavljenog tehničkog pregleda.

(5) Zapisnik iz prethodnog stavka potpisuje predsjednik povjerenstva i svi članovi.

Članak 53.

(1) Ako su zapisnikom povjerenstva za tehnički pregled utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka a najduže 90 dana.

(2) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave donijet će rješenje odnosno izdati uporabnu dozvolu tek nakon što se nedostaci iz prethodnog stavka uklone.

Članak 54.

Postupak izdavanja uporabne dozvole

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se:

a) ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole

b) ako su u toku gradnje napravljene izmjene i dopune na građevini za koje nije izdana izmjena ili dopuna građevinske dozvole

c) ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdilo povjerenstva za tehnički pregled zapisnikom

d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole.

(2) U slučajevima iz stavka (1) točke a., b. i d. ovoga članka, nadležno tijelo, odnosno služba uprave nadležna za poslove graditeljstva, neće imenovati stručno povjerenstvo za tehnički pregled.

Članak 55.

Ako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okoliš, promet ili susjedne građevine, nadležno tijelo, odnosno služba uprave koja je izdala građevinsku dozvolu, donijet će rješenje o uklanjaju odnosno rušenju građevine na teret investitora.

Članak 56.

Ako je zapisnikom povjerenstva za tehnički pregled dano mišljenje da se može izdati uporabna dozvola za predmetnu građevinu, nadležno tijelo, odnosno služba uprave dužni su u roku od 15 dana, od dana prijema zapisnika o provedenom tehničkom pregledu iz stavka 4. članka 52. ovoga zakona, izdati uporabnu dozvolu.

Članak 57.

(1) Nadležno tijelo, odnosno služba uprave može na temelju mišljenja povjerenstva za tehnički pregled za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad.

(2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uvjetom da je povjerenstvo za tehnički pregled utvrdila daje građevina izgrađena u skladu s izdanom građevinskom dozvolom i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine.

(3) U toku trajanja probnog rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njena potpuna tehnička ispravnost.

(4) Probni rad građevine iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci.

Članak 58.

Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije završetka cijele građevine i za dio građevine:

a) kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (most za pristup gradilištu, trafostanica, dalekovod i sl.)

b) kada je u pitanju složena građevina iz članka 42. ovoga Zakona

c) ako se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine i ako isti predstavlja funkcionalnu cjelinu.

Članak 59.

(1) Ministarstvo, odnosno jedinica lokalne samouprave, dužno je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim osobama za izbor članova povjerenstva (širi popis).

(2) Na temelju popisa stručnih osoba iz prethodnog stavka nadležno tijelo iz prethodnog stavka ovoga članka, u ovisnosti o vrsti i složenosti građevine, imenuje odgovarajuće stručne osobe u povjerenstvo za tehnički pregled.

Članak 60.

Troškove obavljanja tehničkog pregleda snosi investitor u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku.

Članak 61.

(1) Uporabna dozvola je upravni akt i u postupku njenog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

(2) Građevina za koju nisu izdani odgovarajući akti za gradnju ne može se upisati u zemljišne knjige.

Članak 62.

(1) Za građevine koje su izgrađene do 31. 5. 1974. godine i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobivena uporabna dozvola, smatrat će se da imaju uporabnu dozvolu.

(2) Za građevine za koje je izdano pravomoćna građevinska dozvola do travnja 1992. godine, i koje se još uvijek koriste za predviđene namjene, a za koje dosad nije dobivena uporabna dozvola, smatrat će se da imaju uporabnu dozvolu, ako su iste izgrađene sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli.

(3) Za građevine iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo, odnosno služba uprave jedinice lokalne samouprave, nadležna za poslove graditeljstva, na temelju raspoložive dokumentacije, dokumentacije katastarskog ureda, odnosno županijske uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove ili na temelju nalaza sudskog vještaka odgovarajuće struke i izjave vlasnika građevine o solidnosti iste, izdaje uvjerenje o vremenu izgradnje građevine. Dio uvjerenja je snimak postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje takvog uvjerenja na građevnoj čestici.

(4) Za građevine iz stavka 2. ovoga članka dio uvjerenja je građevna dozvola i geodetski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.

X. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Članak 63.

(1) Građevina se može koristiti samo na način koji, je u skladu s njenom namjenom.

(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva iz poglavlja II ovoga Zakona bitna za građevinu, odnosno da se ne naruše njena spomenička svojstva, ako je ta građevina uvrštena u popis spomenika kulture odlukom nadležnog tijela za zaštitu spomenika kulture.

(3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti žurne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja.

Članak 64.

Rekonstrukcija postojeće građevine

(1) Investitor je dužan pribaviti građevinsku dozvolu ako namjerava rekonstruirati postojeću građevinu.

(2) Na rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se shodno odredbe od članka 33. do članka 62. ovoga Zakona.

(3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se:

a) izvedbeni projekt

b) tri primjerka glavnog projekta iz članka 24. ovoga Zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi

c) izvod iz katastra - katastarska čestica

d) dokaz prava gradnje iz članka 34. ovoga Zakona

e) pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 27. ovoga Zakona

f) pisano izvješće i potvrdu o obavljenoj nostrifikaciji u slučajevima iz člana 28. ovoga Zakona

g) suglasnosti, odnosno mišljenja koja su potrebna za namjeravanu rekonstrukciju.

(4) Izvedbeni projekt mora sadržavati:

a) snimak postojećeg stanja (sve tlocrte, presjek, krovište, fasade itd.)

b) glavni projekt u skladu s člankom 24. ovog zakona za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi.

(5) Na izvedbeni projekt odnose se odredbe čl. od 26. do 29. ovoga Zakona.

XI ODOBRENJE ZA UKLANJANJE GRAĐEVINE

Članak 65.

Odobrenje za uklanjanje građevine

Uklanjanju građevine, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja iz članka 75. ovoga Zakona, može se pristupiti samo na temelju odobrenja za uklanjanje.

Članak 66.

Postupak za izdavanje odobrenja za uklanjanje

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nadležnom tijelu uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu.

(2) Zahtjevu se prilažu:

a) tri primjerka projekta za uklanjanje građevine

b) dokaz vlasništva nad građevinom po članku 34. ovoga Zakona

c) suglasnosti nadležnih tijela ili pravnih osoba, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i materijalna dobra.

d) procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim zakonom.

(3) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine iznimno od članka 35. ovoga Zakona, stranka u postupku je vlasnik nekretnine za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje. Stranka u postupku je i vlasnik na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utiče na njegova stvarna prava.

(4) Odobrenje za uklanjanje građevine je upravni akt.

Članak 67.

Projekt uklanjanja građevine

(1) Projekt uklanjanja građevine iz stavka 2. točke a. članka 66. ovoga Zakona sadrži:

a) nacrte, proračune, i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš

b) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne parcele nakon uklanjanja građevine

c) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina.

(2) Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka podliježe kontroli projekta iz članka 27. stavak 1. točka a.) ovoga Zakona u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja i uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina.

XII. INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 68.

(1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se kontrola nad radom sudionika u gradnji i održavanju građevine, te kvaliteta proizvoda koji se ugrađuju u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona i propisa iz područja građevnih normi i standarda, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Pravne i fizičke osobe mogu podnijeti prijavu nadležnoj inspekciji da provede inspekcijski nadzor i odredi upravne i druge mjere iz njene nadležnosti.

(3) Organi uprave i institucije koje imaju javne ovlasti i pravne osobe koje obavljaju javnu službu dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. Organi i institucije iz stavka 1. ovoga članka dužni su inspekciji, uz obavijest, dostaviti i sve dokaze s kojima raspolažu (npr. Zapisnik iz svog postupka o saslušanju određene osobe, zapisnik o uviđaju, fotografije, i sl.)

(4) Građevni inspektor dužan je provesti inspekcijski nadzor na zahtjev:

a) Vlade HNŽ

b) županijskog ministra iz upravnog područja koje je u djelokrugu ministarstva

c) načelnika, odnosno gradonačelnika, jedinice lokalne samouprave

(5) Inspekcijski nadzor obavit će se i na pisani zahtjev osobe koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se iz nadležnosti inspekcije provede inspekcijski nadzor i odrede upravne mjere prema određenoj osobi koja mu svojom djelatnošću, odnosno radom ugrožava zakonita prava ili pravne interese. Ako je zahtjev iz ovoga stavka utemeljen, inspektor će obaviti inspekcijski nadzor i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva.

Članak 69.

(1) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama u nadležnosti Ministarstva, odnosno građevinama za koje Ministarstvo izdaje urbanističke suglasnosti odnosno građevinske dozvole provode građevni inspektori u Ministarstvu (u daljnjem tekstu; županijski građevni inspektor).

(2) Inspekcijski nadzor, prema ovome Zakonu, nad građevinama iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno građevinama za koje nadležno tijelo odnosno služba jedinice lokalne samouprave izdaje, urbanističku suglasnost odnosno građevinsku dozvolu provode građevni inspektori jedinica lokalne samouprave.

(3) Za županijskog inspektora može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, a za inspektora jedinice lokalne samouprave može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.

(4) Građevni inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom.

Članak 70.

(1) U slučaju kada nadležno prvostupanjsko tijelo ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, stranke imaju pravo podnijeti predstavku, žalbu, načelniku, odnosno gradonačelniku jedinice lokalne samouprave i inspektoratu Ministarstva, a u slučaju kada nadležni inspektor Ministarstva kao nadležno prvostupanjsko tijelo ne rješava po zahtjevu stranke u inspekcijskom postupku, predstavka ili žalba podnosi se ministru nadležnoga Ministarstva.

(2) Za slučaj iz stavka 1. ovoga članka stranke se mogu istodobno obratiti i upravnoj inspekciji.

Čanak 71.

(1) U slučaju da županijska inspekcija utvrdi da gradska, odnosno općinska inspekcija ne provodi ili nepravilno provodi inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti, obvezna je o tomu upoznati gradonačelnika, odnosno načelnika općine i tražiti poduzimanje mjera kako bi gradska, odnosno općinska inspekcija provodila inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti.

(2) Do početka rada gradske, odnosno općinske inspekcije taj inspekcijski nadzor, po nalogu resornoga ministra, obavljat će županijska inspekcija nadležna za poslove gradnje.

(3) Troškovi inspekcijskog postupka i administrativna provedba rješenja iz prethodnog stavka pada na teret jedinice lokalne samouprave.

Članak 72.

U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u građenju rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu gradnje i uklanjanje građevine, zabranu uporabe građevine, zatvaranja gradilišta, zabranu uklanjanja građevine, te poduzimati druge radnje u svrhu sprječavanja gradnje suprotno ovom Zakonu.

Članak 73.

Otklanjanje nepravilnosti

(1) U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost sudionicima u gradnji kao i vlasniku građevine, rješenjem narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.

(2) U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okoliš ili nesmetan pristup osobama s teškoćama u kretanju.

(3) U provođenju nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost narediti rješenjem obustavu uporabe građevine ako za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno uporabna dozvola ili je istekao rok odobrenju odnosno dozvoli iz čl. 56., 57. i 58. ovoga Zakona, kao i za slučajeve iz prethodnog stavka ovoga članka.

Članak 74.

Obustava gradnje

(1) Građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se obustavi daljnja gradnja odnosno izvođenje pojedinih radova:

a) ako se gradnja obavlja bez pravomoćne građevinske dozvole

b) ako se gradnja obavlja protivno građevinskoj dozvoli, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno za osiguranje izmjene ili dopune građevinske dozvole

c) ako je donesen zaključak kojim se dozvoljava postupak obnove građevinske dozvole

d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni uočeni nedostaci

e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu, propisana poglavljem II ovoga Zakona, te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka

f) ako utvrdi da se radovi izvode tako da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite ako je to potrebno

g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizička osoba koja nije registrirana odnosno ovlaštena za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava ovim zakonom propisane posebne uvjete.

(2) U slučaju iz stavka 1. točka a., b. i f. ovoga članka građevni inspektor naredit će na licu mjesta i zatvaranje gradilišta.

(3) U slučaju iz stavka 1. točka a. i b, ovoga članka građevni inspektor naredit će investitoru ishođenje potrebnih građevinskih dozvola.

(4) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministarstvo posebnim propisom.

(5) U slučajevima, iz stavka 1. točka g. ovoga članka građevni inspektor ima pravo i dužnost podnijeti zahtjev nadležnom sudu za brisanje pravne osobe iz sudskog registra ako ta osoba ne ispunjava posebne uvjete propisane ovim Zakonom (čl. 18., 19. i 20.).

Članak 75.

Uklanjanje građevine

(1) Građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru da o svom trošku ukloni građevinu ili njen dio ili posljedice izvedenih zahvata u prostoru i uspostavi prijašnje stanje:

a) ako se građenje obavlja bez građevinske dozvole, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev sukladno članku 74. stavak 3.

b) ako se gradnja obavlja protivno građevinskoj dozvoli, a u određenom roku nije provedeno usklađivanje s odobrenim projektom građevine, odnosno nije osigurana izmjena i dopuna građevinske dozvole, a investitor nije predočio dokaz da je podnio zahtjev sukladno članku 74. stavak 3.

c) ako se tijekom gradnje utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš. Građevni inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do provedbe naloga

d) ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevni inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do provedbe naloga (npr. podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.)

e) ako se u skladu s člankom 47. stavak 8. ovog Zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova

f) ako je građevina ili njen dio izgrađen za vrijeme obustave gradnje po rješenju građevnog inspektora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka građevni inspektor neće investitoru, odnosno vlasniku, narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela (potporni zidovi, podzemne garaže u neposrednoj blizini drugih građevina, i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će investitoru, odnosno vlasniku građevine narediti izradu projekta sanacije od ovlaštene osobe. Investitor je takvu građevinu, odnosno njezin dio obavezan označiti opasnom i po izradi projekta sanacije od ovlaštene osobe ukloniti putem ovlaštenog izvođača sukladno projektu sanacije.

(3) U slučaju, iz stavka 1. točka a. i b. ovog člana građevni inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta.

(4) Ako se građevina iz stavka 1. točka d. ovog članka nalazi u zaštićenom području, rješenje o uklanjanju ne može se provesti bez suglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe, za poslove zaštite spomenika kulture. Postupak davanja suglasnosti nadležnog tijela, odnosno službe za poslove zaštite spomenika kulture je hitan.

(5) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ne postupi po rješenju građevnog inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se provesti putem pravne osobe registrirane za poslove gradnje na trošak investitora.

(6) Način provedbe rješenja određuje građevni inspektor.

Članak 76.

Zabrana uklanjanja građevine

(1) U provođenju inspekcijskog nadzora građevni inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, zabranu daljnjeg uklanjanja građevine, ako se građevina uklanja bez konačnog, odnosno pravomoćnog odobrenja za uklanjanje sukladno članku 65. ovoga Zakona.

(2) Građevni inspektor prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka na licu mjesta naređuje i zatvara gradilište.

(3) Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka nalazi u zaštićenom području, inspektor će rješenja dostaviti i tijelu nadležnom za poslove zaštite spomenika kulture.

Članak 77.

Inspekcijsko rješenje

(1) Građevni inspektor, iznimno, može zapisnikom narediti provedbu mjera iz članka 75. stavak 1. točke a., b. i f. i članka 75. stavak 1. točke c. i d. ovoga Zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu.

(2) Provedba naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.

(3) Građevni inspektor je dužan izdati pisano rješenje o naređenim mjerama, iz stavka 1. ovoga članka u roku od tri dana od dana kad je naređena provedba mjera.

(4) Na rješenje županijskog inspektora može se izjaviti žalba.

(5) Žalba iz stavka 4. ovoga članka izjavljuje se ministru u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

(6) U odlučivanju po žalbi iz stavka 4. ovog članka ministar donosi rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod Županijskog suda.

(7) Protiv rješenja građevnog inspektora jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba županijskom inspektoru.

(8) Žalba ne odlaže provedbu rješenja, osim u slučajevima iz članka 75. stavak 1. točke a. i e.

Članak 78.

Akt o dozvoli provedbe iz članka 75. ovoga Zakona donosi rukovoditelj tijela uprave nadležnog za poslove gradnje.

Članak 79.

(1) Građevni inspektor je dužan odmah, a najkasnije u roku od 2 (dva) dana, obavijestiti nadležno tijelo o svakom rješenju odnosno nalogu izdanom na temelju članka 73., 74. i 75. ovoga Zakona, i predložiti druge mjere koje će nadležno tijelo provesti da bi se osiguralo efikasno i ažurno provođenje ovoga zakona.

(2) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije utvrđeno.

XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 80.

(1) Novčanom kaznom od 10 000 do 15 000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ima svojstvo investitora ako bez građevinske dozvole pristupi (članak 29.):

a) izgradnji nove građevine

b) dogradnji postojeće građevine

c) nadogradnji nove etaže na postojećoj građevini

d) izvođenju zahvata kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, susjedne građevine, sigurnost prometa i dr.

e) nastavi s gradnjom građevine nakon zatvaranja gradilišta, odnosno prije nego inspektor ukloni službeni znak o zatvaranju gradilišta (članak 74. stavak 2.)

(2) Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom od 1 000 do 3 000 KM.

(3) Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100 do 1 000 KM.

Članak 81.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1 500 do 8 000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako:

a) projektiranje, gradnju ili provođenje nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti, u skladu s odredbama ovoga zakona (članak 17. stavak 2.)

b) ne osigura nadzor nad gradnjom, (članak 17. stavak 2. i 3.)

c) ne prijavi početak gradnje u propisanom roku (članak 17. stavak 5., članak 46.)

d) u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš (članak 17. stavak 6.)

e) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 17. stavak 7.)

f) pristupi gradnji bez građevinske dozvole, ako nije drugačije utvrđeno odredbama ovog Zakona (članak 29.)

g) gradi protivno građevinskoj dozvoli, a nije osigurao izmjenu ili dopunu građevinske dozvole (članak 39.)

h) po završetku gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 47. stavak 8.)

i) koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (članak 49. stavak 1.)

j) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 53.)

k) ne napravi projekt sanacije (članku 75. stavak 2.)

l) pristupi uklanjanju građevine bez pribavljenog odobrenja za uklanjanje (članak 65.).

(2) Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom od 500 do 1 500 KM.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koje ima svojstvo investitora novčanom kaznom od 100 do 500 KM.

Članak 82.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 6 000 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao pravna osoba ako nadzor ne povjeri drugoj osobi registriranoj za obavljanje nadzora, u skladu s odredbama ovoga zakona (članak 17. stavak 3. i članak. 19 stavak 7.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50 do 500 KM kaznit će se za prekršaj investitor kao fizička osoba ako nadzor ne povjeri drugoj osobi registriranoj za obavljanje nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 17. stavak 3. i članak. 19 stavak 7.), osim za slučajeve iz članka 17. stavak 4. ovoga Zakona.

Članak 83.

(1) Novčanom kaznom U iznosu od 1 000 do 5 000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor nad gradnjom ako:

a) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno projektom (članak 24.)

b) ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uvjete iz poglavlja II ovoga Zakona

c) ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu s odredbama iz poglavlja III ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke a. i b. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM.

(3) Za prekršaj, iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 50 do 500 KM .

Članak 84.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:

a) koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 63. stavak 1.)

b) ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (članak 63. stavak 2.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba kao vlasnik građevine novčanom kaznom u iznosu od 50 do 500 KM.

Članak 85.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 500 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako:

a) nije registrirana za projektiranje (članak 18.)

b) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (članak 18.)

c) ne označi i u veže projekt i njegove dijelove (članak 26.).

(2) Za prekršaj, iz stavka 1. točke a., b. i c. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM.

(3) Za prekršaj, iz stavka 1. točka c. ovoga članka kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM.

Članak 86.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2 000 do 5 000 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravna osoba ako:

a) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama s obaveznom primjenom (poglavlje II ovoga Zakona)

b) nije registriran za obavljanje djelatnosti, odnosno ne posjeduje licencu (članak 19. stavak 1. i 2.)

c) ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom (članak 19. stavak 3. točka a.)

d) radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II ovog zakona (članak 19. stavak 3. točka b.)

e) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s poglavljem III. ovog Zakona (članak 19. stavak 3. točka c.

f) ne dokaže kvaliteta radova i ugrađenih proizvoda i opreme (članak 19. stavak 3. točka d.)

g) tijekom gradnje ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla (članak 4. stavak 3.)

h) imenuje voditelja gradnje ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (članak 19. stavak 4. i 5.)

i) pristupi gradnji bez građevinske dozvole (članak 29. stavak 1.)

j) ne ogradi gradilište u skladu s odredbama ovoga zakona (članak 47. stavak 1.- 4.)

k) ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradnje (članak 47. stavak 8.)

l) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 48.).

(2) Za prekršaj, iz stavka 1. točke a., b., c., g. i l. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 000 KM.

(3) Za prekršaj, iz stavka 1. točka a., točke od c. do f., točke od h. do k., točka l., ovoga članka kaznit će se i voditelj gradnje, odnosno pojedinih radova, novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. točka b., c. i i., ovoga članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM.

Članak 87.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1 000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident ako:

a) ne posjeduje licencu (članak 21.)

b) prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II. ovoga Zakona (članak 21.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog člana kaznit će se i pravna osoba kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 2 000 do 4 000 KM.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 1 000 do 2 000 KM.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 88.

(1) Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim tijelom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do tog dana nije doneseno prvostupanjsko rješenje, ili je rješenje prije toga bilo poništeno i vraćeno prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovoga Zakona.

Članak 89.

(2) Ministarstvo će donijeti podzakonske akte predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 90.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona na području Hercegovačko-neretvanske županije prestaje primjena Zakona o gradnji („Narodne novine HNŽ”, br. 5/04), s tim da ostaju na snazi provedbeni propisi iz područja gradnje koji nisu u suprotnosti s ovim Zakonom do donošenja provedbenih propisa po ovom zakonu.

Članak 91.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u službenom glasilu Županije.

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA-KANTON
SKUPŠTINA

Broj: 02-01-XXII-078/13
Mostar, 13. 3. 2013. godine

PREDSJEDAVATELJ
Ramiz Jelovac, v.r.